Kreativnost

Kako poboljšati kreativno razmišljanje

Pet modela kreativnog razmišljanja (2. deo)

Da li su svi ljudi kreativni? Naravno da jesu, ali na različite načine i na različitim nivoima. Postoji velika razlika između šlagera napisanog za prvu ljubav i Betovenove simfonije. Dovoljno je da odete do police s knjigama i prelistate stranice dela nekog velikog umetnika, a zatim uporedite te pasuse sa pasusima kakvog amatera i sve brzo postaje jasno. Isto vredi za sve oblasti – od poezije do nauke. Često, međutim, nedostaje uvažavanje postojanja različitih nivoa kreativnosti, kao što postoji i bezbroj faktora koji određuju šta svako od nas podrazumeva pod pojmom „biti kreativan“(lični senzibilitet, urođene i naučene sposobnosti, društvene norme, ekonomski uticaji i još niz drugih uticaja).

Ako izuzmemo one koji su „bogom obdareni“ talenti, pitanje je – šta preostaje ostalima da učine kako bi poboljšali svoju kreativnost? Upravo svest o postojanju različitih vrsta i nivoa kreativnog razmišljanja može biti od najveće pomoći u povećanju vlastitih potencijala.

Mimetička kretivnost – kako je poboljšati?

Mimetička kreativnost – uzimanje ideja ili alata iz jednog područja i primena na drugo područje. Imitacija.

Putovanja i upoznavanje različitih ljudi i stvaranje sve većeg kruga poznanika i prijatelja, obogaćuje iskustvo i stvara više mogućnosti za korištenje ove vrste kreativnosti.

Beleženje događaja fotoaparatom i kamerom, kako bi se vlastita iskustva mogla ponovo proživeti kasnije, sa distance, omogućava uočavanje detalja i stvari koje su možda propuštene tokom neposrednog iskustva. Analiza – traženje i pronalaženje merila i pokazatelja uspeha ili neuspeha, pružaju najbolji uvid šta zapravo funkcioniše, a šta ne, i zašto.

Da bismo dobili nove ideje moramo izaći iz uskog kruga vlastitog sveta. Susreti sa zanimljivim ljudima, zatim ljudima koji vode drugačije živote, posećuju drugačija mesta, ne razmišljaju kao mi, ne veruju u stvari u koje mi verujemo, pripadaju drugoj kulturi, religiji, predstavljaju izvor inspiracije i podstrek za nove persprektive. Časopisi, sajtovi, blogovi, društvene mreže … takođe su dragocen izvor za prikupljanje i akumulaciju različitih informacija i ideja. Menjanje navika, izlazak iz rutine i zone komfora, sve je ovo šansa i podsticaj za razvoj mimetičke kreativnosti.

Biomimikrija je imitacija modela, sistema i elemenata prirode u svrhu rešavanja složenih ljudskih problema. Ljudi su oduvek posmatrali kako je priroda odgovarala na različite probleme s kojima se sretala, kao što su različiti inžinjerski problemi, samoisceliteljske sposobnosti, adaptacija na nepovoljne sredinske uslove, štednja i iskorištenost energije… Živi organizmi su razvili dobro prilagođene strukture i materijale tokom vremena kroz prirodnu selekciju.

Jedan od poznatijih primera biomimikrije bilo je proučavanje ptica i njihovog letenja, kako bi se omogućilo letenje ljudi. Iako nije uspeo da reši ovaj problem, Leonardo da Vinči je bio oduševljeni posmatrač anatomije i leta ptica i napravio je brojne beleške i skice o svojim zapažanjima, pod nazivom “mašina za letenje”.

Brojni su pokušaji i uspesi u različitim oblastima inspirisani i rešavani kopiranjem prirode – u energetici, biofizici, dizajnu, tehnologiji, umetnosti… Obratite pažnju na oblik i funkcionisanje prirodnog sveta oko vas, to je uvek dragocen izvor novih ideja, inspiracije i genijalnih rešenja.

Bisocijativna kreativnost – kako je poboljšati?

Bisocijativna kreativnost – mešanje elemenata izvučenih iz dva prethodno nepovezana obrasca razmišljanja u novu šemu značenja.

Bisociativna kreativnost se napaja sa tri izvora:

  • Produktivnost – Produkcija mnoštvo nasumičnih, neuobličenih ideja, od kojih će biti lakše izabrati nekoliko dobrih i perspektivnih za razvijanje, nego što bi bio slučaj sa nekoliko opreznih, solidno uobličenih.
  • Fleksibilnost – Često imamo “prave” ideja, ali smo ih stavili u “krivi” kontekst ili na pogrešno mesto, pa bismo ih trebali premeštati kako bi videli gde najbolje odgovaraju u skladu s našim izazovima.
  • Protok – Nismo kreativni na zahtev. Ali moramo sebe stimulisati i istovremeno biti opušteni kako bismo izvukli energiju potrebnu za stvaranje. Ako uspemo da ujedinimo napor i opuštenost ideje se izlivaju glatko, kao da ih izvlačimo iz korpe.

Alex Osborn je ustanovio set pitanja, koja su kasnije pretvorena u akronim SCAMPER, a čija je namena bila da podstaknu „moždanu buru“ odnosno „brainstorming“. Postavljajući ova jednostavna pitanja mogu se spojiti ideje i akcije na nove načine, tako da se lako proizvedu korisne varijacije: Šta možemo učiniti…? Možemo li nešto zameniti? S čim bi se mogli iskombinovati? Kako prilagoditi? Možda uvećati? Ili uvećati samo neki deo? Možda promeniti namenu? Eliminisati suvišno? Preokrenuti?

Lekar Edward de Bono razvio je metod „razmišljajućiih šešira“ za kreativno rezonovanje. Osnovna ideja je da se raspravlja o problemu umesto da ga pokušavamo direktno rešiti. To omogućava da se stvori širi raspon kreativnih pristupa i izazovu i identifikuju vlastite slabe tačke i prednosti. Razmišljajućih šest šešira predstavljaju različite pozicije razmišljanja i uloge koje članovi grupe sebi dodeljuju: plavo – ciljevi (namere), belo – objektivne činjenice (informacije), crveno- emocije, crno – nepovoljne okolnosti (žalbe), žuto – pozitivne okolnosti (ohrabrenje) i zeleno – kreativnost. Ova tehnika se često koristi kada želite dobiti novi ugao gledanja na problem.

Slučajne nasumično odabrane ili izvučene reči iz knjige ili rečnika, a zatim povezivanje sa prvim asocijacijama može biti zabavan i iznenađujući proces, poput igre iznenađenja.

Analogna kreativnost – kako je poboljšati?

Analogna kreativnost – primena podataka i sistema, za koje verujemo da ih razumemo u jednom području, kako bi rešili kompleksne izazove u nepoznatom području, odnosno pravljenje paralela između različitih situacija ili perspektiva u svrhu rešenja problema.

Prilagodljivo rasuđivanje je opšti opis kako se perspektiva ili relativno u problemu može promeniti ili razvijati kroz korištenje analogija. Jedna varijanta ovakvog pristupa je „sinektika“, tehnika razvijena 50-ih godina 20.veka. To je grupni postupak u kom posebno važnu ulogu ima voditelj, koji vodi grupu na analogijsko putovanje. Iako je bilo više verzija tog procesa, osnovni tok može se opisati ovako:

  1. Faza: Upoznavanje s problemom (definisanje problema, analiza problema, predlaganje rešenja, redefinisanje problema)
  2. Faza: Odlaganje problema i traženje analogija (traženje sličnih problema i rešenja koja već negde postoje, pronalaženje analogija iz ličnog iskustva i identifikovanje sa predmetima i pojavama koji se pojavljuju u okviru problema, pravljenje simboličke analogije angažovanjem fantazije…)
  3. Faza: povezivanje (analiza – biranje jedne od naizgled najperspektivnijih analogija i analiza mogućnosti njene primene; aplikacija – povezivanje analogije s problemom; rešenje – provera da li analogija zadovoljava rešenje problema)

Filozofija ovog postupka je u traženju rešenja koja već postoje u drugim oblastima (u tehnici, u prirodi ili u društvenim pojavama). Analogije mogu biti vrlo različite i vrlo načelne, ali su korisne na putu do iznalaženja rešenja.

Imaginarni prijatelji je princip gde kreativnost dolazi iz slike onoga što bi neko mogao reći ili učiniti. Na primer:”Šta bi „N.N.“ učinio da se našao pred ovakavim izazovom?” Izvor kreativnosti je izazov kroz analogiju , isto kao i sa drugim analogijskim pristupima, ali je meta druga osoba umesto druga ideja. To može biti bilo ko koga poznajemo – otac ili majka, neka poznata osoba ili lik iz omiljene knjige ili filma. Ključ je razviti razumevanje o tome kako ljudi, koji su možda različiti od nas, misle o nekom izazovu. Gledanje dokumentaraca, čitanje biografija, enciklopedija i stripova mogu biti od koristi u korištenju ove kreativne tehnike. Sastavite svoj zamišljeni odbor savetnika. Stavite njihove slike, ideje i citati na kartice za beleške, računar ili telefon i posavetujte se redovno.

Pripovedačka kreativnost – kako je poboljšati?

Pripovedačka kreativnost – veština pripovedanja

Morfologija je izraz koji se koristi kao naziv za nauku o strukturi i obliku. Reč morfem potiče od grčkog „ morfe“ što znači oblik. U lingistici izraz morfologija se koristi za ime nauke koja se bavi tvorbom reči, vrstama reči i njihovim oblicima. U pričama morfologija bi se odnosila na izgradnju blokova od kojih priču možete rastaviti i ponovo rekonstruisati na različite načine. Slično kao kada biste gledali proizvod kao zbirku funkcija i karakteristika, nizom novih kombinacija može biti sklopljen potpuno nov proizvod – uvodeći drugačije boje, veličine, materijale isl.

Vremenska linija je proces vizuelizacije kojim se stvara hronološki pregled likova, kadrova i scena imitirajući pokretnu filmsku traku. To olakšava praćenje zamisli, uočavanje potrebe za eventualnim korigovanjem redosleda, dodavanje ili oduzimanje po potrebi i sticanje prilično dobre predstave o finalnom izgledu projekta.

Intuitivna kretivnost – kako je poboljšati?

Intuitivna kreativnost – instiktivno stvaralaštvo i iznalaženje rešenja, nedefinisanim čulima, bez učešća svesnog i racionalnog.

Pristupi intuitivnoj kreativnosti su veoma brojni i kreću se od joge i meditacije, pa do uzimanja stimulativnih sredstava.

Joga i meditacija – Osnovna ideja je da se skrene pažnja i opusti um kako bi se stvorilo stanje protoka svesti u kom ideje dolaze lako. Postoji veiki broj ideja i metoda za oslobađanje i pražnjenje uma. Jedna od češćih i široko primenjivanih su joga i meditacija. Učenici obično uče ovu veštinu od priznatih učitelja – gurua i često su potrebne godine da bi savladali ove tehnike. Rabindranat Tagore upražnjavao je tehniku meditacije kako bi poboljšao ličnu kreativnost, kao i Rudolf Steiner, osnivač obrazovnog sistema Valdorf.

Kreativna vizualizacija – Veći deo aparata našeg mozga je dizajniran da vidi i razmišlja u slikama. Stvaranje slika u umu može izmeniti naše iskustvo stvarnosti kako na bolje, tako i na gore, jer vizuelna informacija je toliko živa da je teško možemo razlikovati od iskustva stvarne percepcije. Zbog ovako važne uloge u našem iskustvu i doživljaju, tehnike vizuelizacije su bogat izvor mašte i kreativnih materijala, alternativnih mogućnosti i moćan pokretač novih ideja.

[ad name=”Google Adsense-1″]

Sav sadržaj ovog bloga, Nadarena deca (www.nadarenadeca.com), svi tekstovi, uključujući i prevode i slike (obeležene imenom bloga ili mojim imenom) su moje (Tatjana Petrov) vlasništvo. Zabranjeno je objavljivanje na drugim sajtovima/blogovima ili štampanje u komercijalne svrhe. U suprotnom smatraću da su prekršena moja autorska prava.

More from Kreativnost

Pet modela kreativnog razmišljanja

Pokušaj da se pronikne u tajne kreativnosti, da se shvate njeni mehanizmi i opišu tehnike, je oduvek zaokupljao znatiželju mislilaca. Pozajmljujući od svakog po nešto – od Aristotela do stvaralaca našeg  vremena – ovde se nalazi opis pet nivoa i … read more

Koliko su spavali veliki kreativni geniji

Uloga sna u kreativnom procesu je pomalo nejasna, a istraživanja i analize konstantno donose različite, kontroverzne rezultate, obrazloženja i teorije. S jedne strane, poznato je da san poboljšava produktivnost, rasuđivanje i ukupnu sposobnost funkcionisanja, međutim oduvek je postojala romantična predstava … read more

Zlatno doba kreativnosti

Kada su ljudi najkreativniji? Da li su kreativniji mladi, energični genijalci ili stari, iskusni majstori? Postoji li uopšte starosna dob koja predstavlja “zlatno doba kreativnosti” ili je samo disciplina ta koja u bilo kojoj dobi određuje koliko ćete napraviti? Ta … read more

Podela domena kreativnosti

(2. deo) Stari Grci bili su fascinirani idejom o kreativnosti u različitim područjima kao što su to današnji psihološki istraživači. Devet muza, prema mitologiji, bile su božice koje su pomagale podstaći one smrtnike koji bi pokušavali biti kreativni u umetnosti … read more

Domeni kreativnosti

(1. deo – teorija i rasprava) Uobičajeno je da se o ljudima govori da su “kreativni“,“vrlo kreativni“, “ne baš naročito kreativni“ i sl. Ali šta takvi atributi zapravo znače? Da li to sugeriše da je identifikovana osoba kreativna u svemu … read more

Mali test kreativnosti

U svom čuvenom govoru za TED talk 2003. Sir Ken Robinson govori o tome kako razlog za potcenjivanje i nedostatak kreativnosti i inovativnosti leži u školskim sistemima koji, oslanjajući se na nastavu ispravnih odgovora, potiskuju kreativnost i predlaže da se modifikuju kako … read more

Sedam pouzdanih Brainstorming tehnika

Brainstorming tehnika, “Moždana oluja” ili “Bura ideja” je tehnika za radikalno rešavanje problema generisanjem što većeg broja ideja i mogućih opcija rešenja. Sve ideje su dobrodošle, čak i one naoko besmislene… 1. Neobavezno pisanje Uzmite potpuno prazan list papira. Dokazano … read more

Kreativnost

,, Darovite osobe koje nisu kreativne, u odrasloj dobi postaju stručnjaci. Stručnost nije kreativnost.Stručnjaci samo ostvaruju visoke rezultate u svojoj profesiji, ali samo kreativne osobe menjaju to područje. Deca geniji blistaju u detinjstvu, ali bez kreativnosti svaki genij na kraju … read more