Talenat ili rad – različite perspektive

 Da li su visoki rezultati posledica talenta ili upornog rada?

Ovo je staro pitanje, a nedavno je, po ko zna koji put, oživljeno u jednom istraživanju.

Šta više doprinosi uspehu – talenat ili rad ? Da li ljudi nižih sposobnosti mogu da nadoknade svoje nedostatke upornim radom? A  da li su oni s visokim sposobnostima u stanju da postižu visoke rezultate bez velikog rada? U kakvoj su interakciji talenat i rad?

Vođena je debata u jednom britanskom listu o ovim kompleksnim pitanjima i traženo mišljenje ljudi različitih talenata i različite prakse.

Objavljivaću povremeno neka najzanimljivija mišljenja!

Može li  10 000 sati vežbanja načiniti genija?

Malcolm Gladwell u svojoj knjizi ,,Outliers“ napravio je interesantnu pretpostavku-da ljudi koji su se izdigli iznad ostalih i postigli neverovatan uspeh u njihovim nastojanjima svi imaju nešto zajedničko-oni su proveli najmanje 10 000 sati učeći i usavršavajući se u području kojim se bave. Teorija od 10 000 sati, u kojoj se 10 000 pominje kao ,,magičan broj uspeha“, prvobitno je formulisana od strane Dr.K.A.Ericsson-a profesora psihologije na državnom univerzitatu-Florida.

On tvrdi da to važi za sve vrhunske umetnike, muzičare, pisce, sportiste, poslovne lidere…Bill Gates proveo je 10 000 sati programirajući, Yo Yo Ma 10 000 sati vežbajući violončelo i violinu…. Svi su proveli više od 10 000 sati radeći ono što rade i rođeni su u pravo vreme da imaju mogućnost da se bave onim što predstavlja područje njihovog interesovanja.

Da li ćete vežbajući čelo 10 000 postati novi  Yo-Yo Ma?

Dan McLaughlin, tridesetogodišnji profesionalni fotograf, odlučio je da ovu teoriju stavi na probu i obavezao se na 10 000 sati vežbanja golfa, u nadi da će do te mere ovladati golfom i postati PGA golf šampion(najviši rang). Do tog trenutke on se nije ozbiljno bavio golfom u svom životu.

Koliko mu treba vežbanja da bi ispunio ovu normu od 10 000 sati?

Ako neko provodi u proseku 40 sati nedeljno vežbajući, to je najmanje 2000 sati godišnje. Dakle tim tempom potrebno je pet godina da se dostigne prag od 10 000 sati. Oni koji počnu sa vežbanjem ranije, kao deca, imaju lakši posao.

McLaughlin-ov eksperiment može biti poučan i pružiti nadu za one koji su malo sa zakašnjenjem krenuli u ostvarenje svojih ambicioznih planova.

Naravno, mnogi se ne slažu sa ovom teorijom od 10 000 sati. Univerzitetski istraživači David Hambrick i Elizabeth Meinz tvrde da intelekt i talenat, a ne brutalna vežba, čine superiorne onim što jesu.

,,The Vanderbilt“ istraživanje pratilo je obrazovna i profesionalna dostignuća više od 2000 ljudi koji su pronađeni kao deca od 13  godina u međunarodnoj potrazi za talentima. Oni koji su na testu procenjeni kao duboko nadareni imali su između 3 i 5 puta veće šanse da doktoriraju, patentiraju neki izum, napišu naučni rad ili književno delo nego oni koji su na testovima imali malo lošije rezultate.

U njihovoj sopstvenoj istrazi Hambrick i Meinz otkrili su da je ,,radna memorija” suštinska komponenta intelektualne sposobnosti.

A vama,ako se ova ideja sa 10 000 sati ipak čini  privlačna-POKUŠAJTE!

Talenat ili rad – prilog uz 1. deo – možete čitati nastavak ovog teksta

Talenat ili rad – 2. deo – možete čiteti nastavak ovog teksta

© Tatjana Petrov

Sav sadržaj ovog bloga, Nadarena deca (www.nadarenadeca.com), svi tekstovi, uključujući i prevode i slike (obeležene imenom bloga ili mojim imenom) su moje (Tatjana Petrov) vlasništvo. Zabranjeno je objavljivanje na drugim sajtovima/blogovima ili štampanje u komercijalne svrhe. U suprotnom smatraću da su prekršena moja autorska prava. 

8 comments on “Talenat ili rad – različite perspektive

  1. Teško mi je da poverujem da 10.000 sati vežbe može napraviti muzičara od nekoga ko ne poseduje npr. osećaj za ritam. To znači da je potrebna određena doza talenta. Mislim da su za izvanredna dostignuća potrebni i talenat i veliki rad, a u nekim slučajevima i fizičke predispozicije (npr. za gimnastiku ili balet).

    • I za sviranje razlicitih muzickih instrumenata su potrebne razlicite fizicke predispozicije.Nije da ce vas losija fizicka predispozicija eliminisati,ali sigurno ce napredak uciniti tezim.

  2. Slažem se sa Marinom – mislim da je za uspeh potrebno posedovati i talenat, ali i uložiti veliki rad. Međutim, verujem da i oni sa manje talenta mogu biti veoma uspešni ukoliko vredno i pametno rade na postizanju svog cilja – imam primere u svojoj okolini 😉

    Isto tako, oni koji su izuzetno talentovani, ako se oslone samo na svoj talenat, teško da će postići neverovatan uspeh – najverovatnije će ih ‘prestići’ oni sa prosečnim talentom i velikom željom za uspehom, koja je praćena velikim radom 🙂

    • Ja bih to izrazila formulom:

      (talenat+rad)/2=uspeh

      Što je ovaj količnik veći-veći je i uspeh!

      Ali, kako je krenulo, neće biti potrebe da objavljujem još neke vrlo zanimljive članke, vezane za ovu diskusiju,kao što sam nameravala.Mi ćemo to, izgleda,ovde raspraviti sami!
      Šalim se, objaviću još par zanimljivih pogleda koji su objavljeni na, gore pomenutoj, diskusiji.(ali kasnije)

  3. Pingback: Talenat ili rad - različite perspektive ( 3. deo ) | Nadarena deca

  4. Pingback: Talenat ili rad - različite perspektive ( 2. deo ) - Nadarena deca

Vaš komentar

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.