Tag Archives: test dovršenja crteža

Kreativnost

,, Darovite osobe koje nisu kreativne, u odrasloj dobi postaju stručnjaci. Stručnost nije kreativnost.Stručnjaci samo ostvaruju visoke rezultate u svojoj profesiji, ali samo kreativne osobe menjaju to područje. Deca geniji blistaju u detinjstvu, ali bez kreativnosti svaki genij na kraju postaje bivši genij. Zadivljujuća realističnost dečjeg crteža u odrasloj dobi postaje obična stvar (za izučene umetnike). Matematičari moraju postavljati nova pitanja ili stara rešavati na nove načine. Često su potrebne i životne prepreke i žrtve kako bi se ostvario prelaz od stručnjaka do stvaratelja“.

Već pedesetak godina provode se brojna pedagoška i psihološka istraživanja tražeći odgovore na tri suštinska pitanja vezana za kreativnost:

 1. šta je kreativnost,

2. može li se i kako kreativnost razvijati i

3. može li se i kako kreativnost meriti ?

Što se tiče definisanja kreativnosti tu su stavovi često veoma suprotstavljneni, ali većina teoretičara se ipak slaže da kreativni proces podrazumeva niz komponenti, a to su:

• mašta

• originalnost (sposobnost da se dođe do ideja i proizvoda koji su novi i originalni)

• produktivnost (sposobnost da se kroz razne ideje dođe do različitih rešenja – divergentno mišljenje)

• rešenje problema (primenom mašte i znanja u datoj situaciji)

• sposobnost da se kao proizvod kreativnog mišljenja stvori nešto vredno.

Kreativne osobe vide i rešavaju probleme na nov, drugačiji način i postavljaju nova pitanja. One su sposobne da stvore nov neobičan, iznenađujući proizvod koji se u trenutku pojavljivanja nalazi izvan sistema ideja koje imaju drugi ljudi.

Postoje dva koncepta kreativnosti:

• elitistički koncept koji polazi od pretpostavke da je kreativnost urođena i da je rezervisana za mali broj ljudi koji su sposobni da menjaju svet (na primer – stvaranje napretka u nauci, u društvenim naukama, umetnosti,  muzici); i

• demokratski koncept koji je moderniji i zasniva se na pretpostavci da svi ljudi poseduju sposobnost kreativnog razmišljanja  i stvaranja u nekoj oblasti delatnosti pod uslovom da poseduju određena znanja i veštine iz te oblasti.

Iz ovog drugog koncepta logično prizilazi pretpostavka da je onda kreativnost moguće razvijati što je poslednjih decenija rezultiralo velikim brojem istraživanja i velikim promenama u pristupu ovoj oblasti.

Kreativni produkti predstavljaju siguran dokaz kreativnosti odraslih, dok se kreativni produkti dece i mladih ne mogu vrednovati na taj način, jer nemaju društveni značaj. Pa kako onda proceniti kreativni potencijal na mlađim uzrastima ? Pokušano je uz pomoć testova koji su namenjeni da mere različite komponente kreativnosti. Međutim, rezultati istraživanja i iskustva iz prakse ukazuju da ti testovi imaju nisku validnost i pouzdanost. Ne može se govoriti uopšteno da je dete kreativno,već samo o njegovom rezultatu u onim aspektima koje određeni test meri u toj fazi njegovog razvoja. Postoje različiti testovi kreativnosti koji su namenjeni da mere različite komponente kreativnog mišljenja, a oni vrednuju jedinstvenost i originalnost rešenja određenog problema te broj rešenja i ideja.

Test neuobičajenih upotreba se sastoji u tome da se ispitaniku da zadatak da nađe što više upotreba za specifični predmet. Npr. spajalica može poslužiti kao: antena, čačkalica i sl. Cilj je naći što više upotreba tog predmeta, odnosno rešenja koja su jedinstvena. Ko se doseti više različitih upotreba, te ko se seti onoga što drugi nisu, ta osoba je kreativnija.

Test opštih karakteristika se sastoji u tome da se od ispitanika traži da između više pojmova nađe što više karakteristika koje su im zajedničke. Ovo je česta karakteristika testa inteligencije.

Test anagrama se sastoji u tome da se ispitaniku da jedna reč, te se od njega traži da od tih slova složi što više drugih smislenih reči.

Test dovršenja crteža se sastoji u tome da se ispitaniku predoči delimičan, započet crtež, a od njega se traži da ga dovrši. Ovde će kreativniji biti onaj ispitanik koji doda više elemenata crtežu, napravi bolju sliku ili napravi veći broj različitih crteža.

Međutim, posle više od pedeset godina kontinuiranog rada na konstruisanju testova kreativnosti i rezultata koje su oni dali, postavlja se pitanje da li se kreativnost uopšte može meriti testovima.

Istraživanja o kreativnosti i imaginaciji dece i mladih obavljena u svetu i kod nas, pokazuju da su ovi fenomeni na margini interesovanja odraslih. U opsežnom istraživanju u svetu, od deset ponuđenih vrednosti, samo svaki peti ispitanik smatra da su ovi fenomeni važni ljudski kvaliteti. U nekim istraživanjima psihologa kod nas o darovitoj i talentovanoj deci i mladima, od osam utvrđenih kategorija svojstava darovitih, kreativnost i inovativnost su takođe na marginama interesovanja odraslih i zauzela su pretposlednje mesto na rang listi svojstava. Podaci pokazuju da se danas, u svetu i kod nas, ne pridaje odgovarajuća pažnja kreativnim potencijalima dece i mladih, posebno razvijanju i podsticanju radoznalosti i imaginaciji kao pokretačima novih, drugačijih saznanja.

[ad name=”Google Adsense-1″]