Tag Archives: radoznalost je ubila mačku

Radoznali um – psihologija radoznalosti

Sklonost da učimo, saznajemo i napredujemo je jedan od najintenzivnijih ljudskih nagona, koji nas održava u stalnoj i neumornoj potrazi. Radoznalost je motor intelektualnog postignuća i napretka. Evolucijski je uslovljena i jedan je od osnovnih alata za preživljavanje – motor u našem mozgu, koji se bori protiv nesigurnosti. Što više znamo o svetu, verovatnije je da ćemo preživeti brojne opasnosti i imati veće šanse za opstanak.

Posebno upornu radoznalost ispoljavaju deca. Oni imaju bezbroj pitanja o svemu što često iscrpljuje roditelje. Ali ako želimo da rastemo intelektualno, moralno, socijalno i duhovno, moramo postavljati pitanja i tražiti odgovore. Dok jedni ovu radoznalost zadrže tokom celog života, kod drugih se ona, nažalost, gubi.

Psihologija radoznalosti

Istraživanja pokazuju da se hemija u radoznalom mozgu menja i da nam to pomaže da lakše i bolje učimo i zadržavamo informacije. Radoznalost uspostavlja u mozgu izvestne mentalne krugove, koji, kada su aktivirani, dovode do otpuštanja hemikalije zvane dopamin, koja nas nadahnjuje i pokreće na akciju. Samo činjenje mozak pod dejstvom dopamina doživljava kao nagrađivanje. Ali dopamin, takođe, igra značajnu ulogu i u jačanju veza između ćelija koje su uključene u učenje. Zbog toga, kada smo radoznali, lakše učimo i pamtimo. Ovu činjenicu oduvek intuitivno znaju učitelji, samo što sada nauka ima i objašnjenje za to.

Ono što je, međutim, iznenađujuće i zanimljivo je da mozak u stanju probuđene radoznalosti bolje uči i pamti ne samo podatke vezane za temu koja ga u tom trenutku interesuje, nego i ostale usputne detalje, čak i slučajne, dosadne informacije. Radoznalost dovodi mozak u stanje u kom s lakoćom zadržava bilo kakve informacije, kao vrtlog koji usisava sve što mu se nađe na putu. Zato, ukoliko dosadne detalje uklopimo u zanimljiv kontekst, oni će biti upamćeni spontano, bez napora.

Kako funkcioniše radoznalost?

Radoznalost se temelji na informativnim prazninama, konfliktnim činjenicama ili konceptima i neistraženim pitanjima. Kada pažnja postane usmerena na ove praznine dolazi do osećaja uskraćenosti i nelagode. Taj osećaj označen je kao znatiželja. Mozak reaguja na ove nedostatke kao muzikalno uvo na disonantne tonove. Znatiželjan pojedinac je motivisana za dobijanje informacija koje nedostaju kako bi smanjio ili eliminisao osećaj uskraćenosti, neudobnosti ili napetosti i uspostavio ravnotežu i rasterećenje. To ga pokreće na akciju istraživanja – pitanja i razmišljanja. Radoznalost nije samo mentalno, nego i snažno emotivno stanje. To je snažan osećaj koji nas tera napred dok ne pronađemo informacije koje će popuniti prazninu u našem znanju i time proizvesti osećaj zadovoljstva.

Zašto su neki ljudi znatiželjniji od drugih?

 Mnogo faktora, uključujući stres, starenje i upotrebu određenih lekova, može uticati na obradu dopamina u mozgu, tvrde naučnici, ali genetski faktori ipak imaju najznačajniji uticaja na to koliko smo znatiželjni.

Da li spadate u kategoriju onih koji su skloni znatiželji? Radoznala osoba ne voli rutinu. Osoba koja nije sklona radoznalosti ići će uvek istim putem, kupovati u istoj prodavnici, posećivati iste restorane… Radoznalu osobu će interesovati da istraži drugačije puteve, ponudu i cene u drugim prodavnicama ili isproba jelovnik u različitim restoranima…

Kako podstaći znatiželju u učionici?

Evo, tri praktična načina za korištenje informacijskih praznina kako bi se podstakla radoznalost:

Predavanja bazirana na pitanjima

Nastavnici često nemaju dovoljno strpljenja da prezentuju gradivo na taj način što će postavljati pažljivo osmišljena zanimljiva pitanje, a zatim ostaviti deci dovoljno vremena da se razvije diskusija i da zajedno, uz sugestije i pomoć nastavnika, dođu do odgovora. Veoma je važno započeti predavanje zanimljivim pitanjima umesto pukog prezentovanja informacija, jer pitanja su ta koja otvaraju informacijski jaz i podstiču znatiželju.

Neophodno predznanje

Znatiželja zahteva izvesno predznanje u vezi određene teme. Nismo zainteresovani za stvari i teme o kojima ne znamo apsolutno ništa. Ali, kada saznamo malo, naša znatiželja se budi i želimo saznati više. U stvari, istraživanja pokazuju da se radoznalost povećava sa znanjem – što više znamo, želimo znati još više. Da bi se pokrenuo ovaj proces potrebno je probuditi znatiželju nekim zanimljivim, ali nepotpunim informacijama.

Popunjavanje slagalice

Kada su prezentovane delimične informacije, trebalo bi podstaći učenike da se aktivno uključe u lekciju tako što će sami pronaći nedostajuće informacije, a zatim komunicirati međusobno razmenjujući informacije i popunjavajući različite informacijske praznine poput slagalice.

[ad name=”Google Adsense-1″]

Kako je radoznalost ubila mačku?

Radoznalost koja dovodi do intelektualnog obogaćenja i napretka naziva se intelektualna radoznalost. Intelektualno radoznala osoba ima duboku i trajanu želju za intelektualnim znanjem, neumorno postavlja pitanja i traži odgovore i nikada se ne zaustavlja na nivou površnog, nego ide u dubinu i suštinu.  Ali, nije svaka radoznalost poželjna, a ume biti čak i opasna… Zbog Evine radoznalosti, Adam i Eva prognani su iz Raja, dok je Pandorina radoznalost pustila na slobodu sva zla sveta. Osim toga – radoznalost je ubila mačku! 🙂 Bila sam radoznala da saznam kako i zašto baš mačku!? Izreku je prvi put upotrebio britanski pisac Ben Jonson u XIV veku u svojoj komediji, a  odnosi se na nepristojnu, malograđansku radoznalost. Nisam uspela da saznam kako tačno ide priča, ali ako se setimo da mačka ima devet života, onda je sasvim jasno! 🙂

© Tatjana Petrov  Sav sadržaj ovog bloga, Nadarena deca (www.nadarenadeca.com), svi tekstovi, uključujući i prevode i slike obeležene mojim imenom ili imenom bloga su moje (Tatjana Petrov) vlasništvo. Zabranjeno je reprodukovanje, distribucija i objavljivanje u bilo kom obliku. U suprotnom smatraću da su prekršena moja autorska prava.