Tag Archives: koncepti inteligencije

Gestikulacija – dešifrovanje tajnog koda učenja

Novi koncepti inteligencije, sa stanovišta društvenih i bioloških nauka, uključuju mnoge postupke istrage, koji se mogu grupisati pod nazivom „ispitivanja spoznaje“. To su ideje da se razmišljanje ne događa u nekom apstraktnom, bestelesnom prostoru, nego uvek u određenom telu i određenom mozgu, koji se nalaze u posebnom socijalnom i fizičkom okruženju. Malo po malo, uslovi koji preovladavaju u tom telu i mozgu, uslovljeni okruženjem koje ih određuje, snažno utiču na to koliko dobro mislimo i funkcionišemo.

Jedna od najinteresantnijih linija istrage u okviru ovog pristupa je poznata kao „otelotvorenje učenja“ – saznanje da naše telo igra veliku ulogu u tome kako mislimo. Fizički gestovi, na primer, predstavljaju neku vrstu povratnog kanala izražavanja, kroz  koji naše misli nalaze fizički put da se „izliju“ u spoljnu sredinu. Istraživanja pokazuju da pokreti koje izvodimo rukama, kada govorimo, predstavljaju neku vrstu drugog jezika, dodajući informacije koje su odsutne iz naših reči. Ti pokreti predstavljaju tajnu šifru. Gest otkriva ono što mislimo i znamo. Ali otkriva i ono šta ne znamo, ili ono što znamo, ali još uvek ne znamo da znamo. Štaviše, podudarnost  ili nedostatak podudarnosti između onoga što naše reči govore i kakve pokrete rukama izvodimo, predstavljaju prostor u kom se pruža mogućnost da učimo.

Ima dosta istraživanja koja o ovome govore i ukazuju na značaj gestikulacije u učenju. Utvrđeno je da učenici bolje usvajaju znanje kada nastavnici koriste pokrete rukama. Mi menjanjamo svoj um pomeranjem ruku, kažu naučnici. Posebno je značajno kada dolazi do neslaganja između verbalnog izražavanja i fizičkih gestova. Ukoliko, na primer, u predavanju tvrdimo jedno, a gestom pokažemo drugo, učenici nam neće poverovati.

Misli izražene pokretima ruku su često naše najnovije i najnaprednije ideje o problemu na kom radimo i još uvek ne možemo u potpunosti precizno i uspešno izraziti ove ideje kroz jezik. Zato ih hvatamo i oslikavamo kroz pokret. Gest, ustvari, predstavlja indeks spremnosti da učimo. Ali ne samo to – najnovija naučna istraživanja pokazuju da su gestovi, zapravo, veoma koristan alat u učenju. I to na dva načina:

Prvo, gestikulacija nastavnika izmamljuje korisno ponašanje kod učenika, skrećući njihovu pažnju na ono što govore.

Drugo, gestikulacija pomaže i ubrzava učenje, doprinoseći lakšem dopiranju znanja do svesti, pomažući memoriju i razumevanje novih koncepata.

Istraživanja, rađena sa učenicima nižih razreda osnovne škole, pokazala su da su deca, od kojih je zatraženo da gestikuliraju dok su učili algebru, imali skoro tri puta veće šanse da se sete onoga šta su naučili od njihovih školskih drugara koji nisu gestikulirali. Još jedan eksperiment je potvrdio da su se učenici, koji su pravili pokrete rukama, dok su prepričavali kratke priče, lakše prisećali  detalja priče. Ovo pokazuje vezu između pokreta i lakšeg preuzimanja informacija iz memorije. Ali eksperimenti  su pokazali i da su učenici češće dolazili do tačnog rešenja na zadatu matematičku jednačinu  kada su imitirali koristan gest pokazan od strane odrasle osobe, nego kada su im jednostavno ponavljana  verbalna uputstva odraslih.

Kako bismo mogli dešifrovati i iskoristiti ovaj tajni kod učenja?

Obratite pažnju na svoje pokrete

Posmatranje gestova nastavnika podstiče mlađe učenike da i oni počnu da koriste gestove, a učenje se poboljšava čak i kada deca imitiraju gestikulaciju ili kada je izvode prema uputstvima nekog drugog, dakle čak iako je ne izvode spontano.

Trenirajte sebe da pratite gestove drugih

Posebno obratite pažnju na gestove koji odstupaju od govora – kada osobe govore jedno, dok pokreti sugerišu nešto sasvim drugo.

Podstičite decu da koriste svoje ruke kada govore

Deca podstaknuta da gestikuliraju postaju svesnija svoje gestovne neusklađenosti, gde se, ustvari, otvara prostor za razjašnjavanje nejasnoća i stvara prostor i mogućnost za učenje.

Proširenjem pojma kako i gde se razmišljanje i učenje sve odvija, možemo efikasno da dodamo našem repertoaru i drugačije načine da budemo pametni.

 © Tatjana Petrov  

Sav sadržaj ovog bloga, Nadarena deca (www.nadarenadeca.com), svi tekstovi, uključujući i prevode i slike (obeležene imenom bloga ili mojim imenom) su moje (Tatjana Petrov) vlasništvo. Zabranjeno je objavljivanje na drugim sajtovima/blogovima ili štampanje u komercijalne svrhe. U suprotnom smatraću da su prekršena moja autorska prava.