Tag Archives: istraživanja muzičkog obrazovanja

Dobre i loše strane muzičkih takmičenja

Ideja konkurencije postala je sastavni deo klasične muzičke industrije. U 20. veku broj muzičkih takmičenja se dramatično povećava, tako da ih danas imamo na hiljade širom sveta – od malih, lokalnih do visoko rangiranih, koja su odskočna daska za velike karijere. Takmičenja daju priliku velikom broju sjajnih muzičara da prikažu svoj talenat na nacionalnom i međunarodnom nivou. Ali postoji i, ne mali broj, negativnih strana muzičkih takmičenja, tako da se kod velikog broja muzičkih pedagoga javlja dilema – da li ih podržati ili osporiti. Pitanje je: da li su ona industrija ili umetnost, da li preovladavaju korisne ili negativne komponente i, na kraju krajeva, kako se odražavaju na razvoj jednog mladog muzičara, te da li podržati učešće u njima ili ne? Kao i mnoga druga kompleksna pitanja, oba stava  – i onih koji ih podržavaju i onih koji osporavaju, imaju vredne argumente.

[ad name=”Google Adsense-1″]

27.decembra 2012. održan je akreditovani seminar, u Muzičkoj školi “Isidor Bajić” Novi Sad, pod nazivom “Dobre i loše strane muzičkih takmičenja kod dece sa posebnim muzičkim sposobnostima” kom sam prisustvovala. Predavač je bila Mila Lacković. Ona nam je prenela izveštaj „Evropske konferencije za visoke sposobnosti”(The European Council for High Ability (ECHA)) o istraživanju koje je izvršeno pod njihovim pokroviteljstvom. Analiza je obuhvatila: detaljne intervjue učenika, njihovih profesora i roditelja, pregled dokumenata, praćenje izvođenja učesnika, čak i telefonske razgovore….U ovom tekstu vam prenosim pojedine delove tog izveštaja, ali i svoja zapažanja i zaključke iz nekih drugih izvora do kojih sam došla.

Loše strane takmičenja

♦ Stavljanje u drugi plan pozitivne i preusmeravanje na negativnu motivaciju – preusmerenje fokusa sa onog što je naučeno na ono kako nas vide drugi.

♦  Ekstremna konkurentnost dovodi do podizanje društveno-vrednosnog pritiska, što donosi stres i anksioznost, tako da su takmičenja jedan od najvećih izvora stresa kod darovite dece. To kao posledicu često ima izbegavanja izazova zbog straha od ishoda, usled osećaja nedoraslosti situaciji.

♦  Nepostojanje standarda u ocenjivanju kvaliteta takmičenja i nivoa postignuća.

♦  Negativne posledice na kreativne napore nadarenih. Uništavanje kreativnosti dovodi do ujednačenosti kreativnog ambijenta umesto njegovog razvoja, što je štetno, ne samo za mlade umetnike, nego za umetnost uopšte.

♦  Profesionalne greške: loš izbor takmičenja, lični ciljevi profesora i učenika, lobiranje, finansijska korist i druga korist, biranje efektnog, veoma često preteškog programa (koji ostavlja utisak, umesto onog koji trenutno omogućava najbolji razvoj i kom je učenik dorastao), obnavljanje starog, programa ili zadržavanje predugo na jednom istom što se negativno odražava na sticanje novih veština i dobrih navika i sl.

 Vaspitne greške: prevelika ambicioznost roditelja i nastavnika, te kritičko poređenje (kritikovanje učenika poredeći ga s nekim ko je uspešniji).

♦  Osporavanje prirodne nadarenosti insistiranjem na stavu da je samo vežba važna, a uloga talenta zanemarljiva.

♦  Roditeljske greške – mešanje u struku nastavnika.

♦  Štetan uticaj na međuljudske odnose.

 Dobre strane takmičenja

♦  Takmičenja su izazov i pokretač snažne motivacije za rad na višem nivou, važno iskustvo za buduće izvođače, koje može da pruži zabavu, osećaj zadovoljstva i dobre navike. Dobra izvođenja su snažan motivator da se radi naporno i želi još izazova.

♦  Takmičenja mogu da grade samopouzdanje mladog muzičara, pružajući mu uverenje da može biti uspešan u onom što želi, izgrađujući mentalnu čvrstinu i pripremajući ga za profesionalnu realnost.

♦  Takmičenja mogu biti odskočna daska za sticanje stipendije, zaposlenja ili uspešnu karijeru.

Priča o dva modela

Da li će takmičenje biti štetno ili korisno zavisi od stava i pristupa.

Edukativni model 

Pri upisu deteta u muzičku školu ili na časove muzike osnovna ideja roditelja je razvoj određenih kognitivnih, motoričkih, psiholoških i socijalnih veština, kao što su: koncentracija, spretnost, samodisciplina i radne navike, razvoj senzibiliteta i razumevanje umetnosti…Dakle primarni cilj je pre svega obrazovanje.

Profesionalni model

Da li je pobeda takođe bitna? Cilj profesije muzičara je javno izvođenje. Profesionalno bavljenje muzikom nema isključivo vaspitno-obrazovni karakter, to je i posao. Realnost je da je put do postizanja visokih rezultata  u karijeri profesionalnog muzičara pun izazova i takmičenja. U ovom slučaju pobeda može biti važna. Naglasak na pobedi nije problem sam po sebi. Fokusiranje isključivo na pobedu je problematično, kada se gubi iz vida velika slika i nametnu ciljevi i vrednosti isključivo profesionalnog modela – trenutna pobeda i poraz konkurencije, zapostavljajuću dugoročan razvoj i napredak.

Da li je u muzici prevladao profesionalni model i kako pronaći ravnotežu?   

Kod učenika bi trebalo razvijati zdrav odnos prema takmičenju.  Na takmičenje bi trebalo gledati kao na “okvir za učenje” i fokusirati se na zadatke i borbu sa samim sobom u cilju savladavanja zacrtanog cilja. Takmičenja pružaju sjajan kontekst, ali ne kao prilika za pobedu nad drugima, nego kao prilika za pobedu nad sobom, u vidu – istrajnosti i upornosti, sticanja samopouzdanja, ostvarenja određenih specifičnih rezultata. To je sjajan kontekst u kom učenik ulaže sav svoj potencijal da bi naučio veliku količinu repertoara na visokom nivou, savladavao sposobnost organizacije i upravljanja sobom, produktivno vežbao, uči da bude staložen i obavlja zadatke pod pritiskom, i još mnogo, mnogo toga.

Pobeda bi trebalo da bude samo logična posledica uspešno realizovanih gore navedenih zadataka. Ciljevi koji su, zapravo, mnogo vredniji za dugoročan uspeh od novčanih nagrada, godinu ili dve menadžment paketa, koncertnih ugovora i snimanja, koji su lepi u kratkom roku, ali se brzo završe ukoliko nisu priprema za uspešnu karijeru u dužem periodu.

Zdrav odnos prema takmičenju može da poveća sposobnosti i samopoštovanje učenika muzike. Ako je pobeda na takmičenju na spisku ciljeva vašeg učenika ili deteta, trebalo bi ga savetovati da ga razlomi u više specifične ciljeve. Pomozite mu da shvati da, ukoliko ih uspešno ostvari, trebalo bi da se oseća kao pobednik. Stvari koje omogućavaju dugoročan uspeh, važnije su od 15-minutnog uspeha.

Zaključak bi mogao biti u sledećoj rečenici Bendžamina Barbera, autora i poznatog političkog teoretičara: ” Ne delim svet na jake i slabe, na uspešne i gubitnike….. Delim svet na one koji su posvećeni učenju i one koji nisu.”

© Tatjana Petrov
Sav sadržaj ovog bloga, Nadarena deca (www.nadarenadeca.com), svi tekstovi, uključujući i prevode i slike (obeležene imenom bloga ili mojim imenom) su moje (Tatjana Petrov) vlasništvo. Zabranjeno je objavljivanje na drugim sajtovima/blogovima ili štampanje u komercijalne svrhe. U suprotnom smatraću da su prekršena moja autorska prava.