Tag Archives: deca i učenje

Kako se razvija dečje učenje i razmišljanje

Deca rastu i menjaju se na razne načine tokom osnovne škole. Tri osnovna aspekta njihovog razvoja su: socijalni, emocionalni i kognitivni (učenje, razmišljanje).

Kako deca uče?

Iako se svi rađamo sa nekim naslednim tendencijama, deci je neophodno podsticajno okruženje da bi  dosegli svoj pun potencijal u učenju. Odrasli igraju ključnu ulogu u provođenju stimulacije i podršci dečjem učenju. Roditelji i vaspitači mogu ispuniti njihov razvoj kroz razumevanje važnosti iskustva u svetu koji se nalazi oko njih i snabdeti to iskustvo tako da razvijaju radoznalost i interesovanja. Šansa za decu da budu aktivnije uključena u učenje iz iskustva je posebno važna za njihov razvoj. Kada dete iskusi novi događaj, ono pokušava razumeti novo iskustvo stavljajući ga u svoj već postojeći, poznat sistem ideja. Ako, međutim, novo iskustvo ne može da se objasni onim što već zna, to ga podstiče da se uzdigne do novih ideja ili puteva razumevanja. Dodavanjem novih ili adaptacijom starih ideja i udruživanjem novih i starih ideja zajedno, deca polako grade znanje.

Kognitivni razvoj

Kognitivni razvoj govori o tome da deca povećavaju domet nekih veština razmišljanja i učenja. Tu spadaju jezik, pažnja, planiranje, rešenje problema i memorija. Pregled granica razvoja tih veština pomaže roditeljima, vaspitačima i nastavnicima da podrže rast u ovim domenima. Jedan od najboljih načina podrške učenju i razmišljanju u uzrastu osnovne škole je kroz uzimanje aktivnog učešća odraslih. Ovo ima pozitivne efekte na mentalno zdravlje dece.

Redosled razvoja

Većina dece pretenduje da razvija veštine razmišljanja i učenja predviđenim redosledom (npr.počinju da pričaju priče gledajući slike u knjizi pre nego što nauče da prepoznaju reči). Međutim, svako se dete razvija različito, tako da su individualne razlike česte. Te razlike su rezultat nasleđenih tendencija, različitog iskustva i prilika kojima su izloženi ili kombinacija i jednog i drugog. Jezik im pomaže da organizuju mišljenje. Isto onako kako uče da koriste jezik usložnjavajući ga, isto tako i njihovo razmišljanje postaje složenije potpomognuto rastućom logikom. Malo po malo, razvijaju se kapaciteti za razmišljanje kroz situacije rešavanja problema i razvoj vlastitih ideja. Sledeća tabela pokazuje kojim redosledom i na koji način se najčešće razvijaju mišljenje, jezik, pažnja, memorija i sposobnost rešavanja problema:

Od 5 godina većina dece…

Od 8 godina većina dece…

Od 12 godina većina dece…

Razvoj

veština

♥ Može zamišljati objekte i                 razmislišljati o njima. Na primer, deca u ovim godinama koriste realistične objekte i/ili koriste razumnu zamenu tokom igre (mogu da upotrebe bananu umesto telefonske slušalice).

♥ Može misliti logički o nekim objektima i događajima koje može da vidi (na primer, lako uči kako radi mašina za pranje kada je gleda, ali to učenje ne ide dobro ukoliko im se samo priča o tome.

♥ Najbolje uče iz iskustva iz prve ruke

♥ Počinje da misli na više hipotetički, kreativan i apstraktan način.

R

a

z

m

i

š

lj

a

nj

e

♥ Ima rečnik od 2000 reči ili više. Uči otprilike 5-10 reči svaki dan.

♥ Koristi razne reči u rečenicama.

♥ Razume i provodi instrukcije koje se sastoje iz više koraka.

♥ Voli da opisuje lična iskustva u velikim detaljima.

♥ Koristi duže i komplikovanije rečenice.

♥ Razume različite puteve korištenja jezika za komunikaciju s drugima.

J

e

z

i

k

♥ Ima kratak raspon pažnje,   otprilike 15 minuta.

♥ Ima povećanu sposobnost da se fokusira na jednu stvar izvesno vreme.

♥ Bolje ignoriše ometanje.

♥ Oseća ponos kad završi zadatak.

♥ Ima veći raspon pažnje.

♥ Može ostati fokusirano da kompletira zadatke (na primer, školske zadatke).

P

a

ž

nj

a

♥ Može donositi jednostavne odluke samostalno (na primer, odlučiti koje cipele da obuje).

♥ Može da memoriše osnovne informacije (na primer, broj telefona i sl.)

♥ Ima povećanu sposobnost rešavanja problema (na primer, pokazuje sistematičnost prilikom traženja igračke koja nedostaje).

♥ Voli da rešava složene problem.

♥ Ima proširenu mogućnost memorije koja poboljšava dugoročno prisećanje.

Rešenje problema 

i

Memorija

Gore navedeni primeri su samo uopšten vodič, a ne strogo pravilo. Treba uvek imati na umu da se deca razvijaju različitim tempom u različitim domenima. Često se dečji razvoj dešava iznenada, preko noći. Ukoliko ipak postoje roditelji koji su iz nekog razloga zabrinutu zbog napredovanja njihovog deteta u učenju i razmišljanju, treba da razgovaraju sa nastavnicima, razrednim starešinom ili psihologom.

Razvoj veština razmišljanja 

Iako deca već imaju sigurno znanje i u vreme kada kreću u školu, škola ohrabruje razvoj kompleksinijih veština. U školi, deca imaju nove odgovornosti, kao što su obavljenje izvesnih zadataka na časovima i donošenje stvari koje su im potrebne svaki dan. To zahteva od njih da nauče da se organizuju i sami rasporede prioritete među obavezama.

Tokom osnovne škole, deca imaju mnogo prilika da grade i poboljšaju svoje kognitivne veštine u sledećim oblastima:

Jezik

Iako je učenje čitanja u školi važno za razvoj pismenosti, koncentracija je još važnija za razvoj jezičkih veština kod dece. Konverzacija je od velike važnosti, ona usmerava dečju pažnju na važne detalje događaja i doživljaja i tako im pomaže da uče. Sadržaj i kvalitet jezika koji roditelji koriste utiče na razvoj kognitivnih veština. Jezik uključuje više od samog govora. On sadrži i korištenje govora tela, gestove, slušanje i razumevanje onoga što je rečeno. Roditelji mogu pomoći razvoj ovih važnih veština kod dece odvajajući vreme za razgovor sa njima, slušajući ih i odgovarajući na njihova pitanja s velikom pažnjom. Pri tome se treba posebno pobrinuti da se isključe sva ometanja (TV, video igrice…), da bi se i roditelji i deca dobro koncentrisali.

Pažnja
Učenje raspoređivanja pažnje tokom određenog vremena je izuzetno važno za dečje učenje. Igranje igara koje pomažu razvoj pažnje, kao što su “Ja vidim svojim očima”, “Sajmon kaže”, “Koliko je sati, Gospodine Vuče?”, je kod male dece kreativan i vrlo efikasan način. Kako postaju stariji, oni postaju mnogo bolji u fokusiranju na zadatke i teže ih je omesti. Pažnja postaje više namerna, kako deca idu prema starijim razredima i postaju fokusiraniji na važnije pojedinačne zadatke.

Roditelji i nastavnici mogu pomoći deci da fokusiraju pažnju ukazujući im na stvari koje su posebno važne ili interesantne, ili tražiti povratnu informaciju o tome šta oni opažaju. Na primer, postavljati specifična pitanja kao što su: “Koja je tvoja omiljena životinja u ZOO-vrtu?”, a zatim: “Šta zapažaš da je specifično kod nje?” Ovakva pitanja su vrlo korisna, jer navode na pažljivo posmatranje i razmišljanje i doprinosi njihovom razvoju.

Napomena: Normalno je da mnoga mala deca imaju problem da fokusiraju pažnju, ali ovaj problem uglavnom može biti  prevaziđen vežbom.

Memorija

Memorija je krucijalna za učenje, jer da bismo gradili nove ideje neophodno je da zadržimo ranije naučene da bismo dalje gradili na njima. Kako deca postaju starija, količina znanja koju mogu sačuvati u dugoročnoj memoriji raste, ali količina kratkoročne memorije postaje ograničenija. Kada ima suviše informacije koje je potrebno upamtiti, korisno i interesantno može biti davati deci da povežu sadržaj sa određenim izrekama i rimama. Na primer, kada ste bili u osnovnoj školi sigurno su vas učili na koji način najlakše da upamtite brojeve dana u svakom mesecu. Koristeći ovakvu i slične strategije moguće je upamtiti lakše i sigurno mnoge informacije.

Planiranje i rešavanje problema

Jednostavno planiranje počinje rano u životu, a postaje efektivnije sa godinama. Deca u osnovnoj školi su mnogo sposobnija od  onih u predškolskom uzrastu da isplaniraju nešto pre nego što urade. Sposobnost planiranja i rešavanja problema nastavlja da se razvija kako deca uče u školi da misle kroz rešavanje problema. Roditelji i nastavnici mogu podržati ovu vrstu učenja postavljanjem pitanja kao što su:”Šta ako…?”ili” Kako bismo ovo rešili…?”i onda voditi decu korak po korak ka rešavanju problema.

Razmišljanje o razmišljanju

Dečji kognitivni razvoj je podignut na određen nivo kada razviju sposobnost usmeravanja vlastitog procesa mišljenja. Ove veštine im pomažu da promisle šta bi trebalo da rade i da prepoznaju kada su uspešni, a kada im je potrebno da zatraže pomoć. Mišljenje o vlastitom razmišljanju pomaže deci da postanu nezavisni u učenju. Na primer, ako mogu proceniti svoje razumevanje priče dok je čitaju, oni će znati da li im je potrebno ponovno čitanje nekih odlomaka ili će tražiti pojašnjenje u okolnom tekstu ili slikama da im pomogne da bolje razumeju.

Razumevanje pogleda na druge

Razumevanje da drugi ljudi imaju različito mišljenje razvija se s godinama. Mala deca misle da svi razmišljaju na isti način kao oni. Slušanje tuđe perspektive stimuliše dečje razmišljanje. Iz ovog razloga, deca imaju koristi od aktivnosti u učionici koje ih uključuju u učenje zajedno, u malim grupama. Saradnja u učenju s drugom decom ohrabruje, takođe, pozitivno socijalno ponašanje.

© Tatjana Petrov

Sav sadržaj ovog bloga, Nadarena deca (www.nadarenadeca.com), svi tekstovi, uključujući i prevode i slike (obeležene imenom bloga ili mojim imenom) su moje (Tatjana Petrov) vlasništvo. Zabranjeno je objavljivanje na drugim sajtovima/blogovima ili štampanje u komercijalne svrhe. U suprotnom smatraću da su prekršena moja autorska prava. 

                                                                                                           KORIŠTENI RESURSI: