Hijerarhija i kreativnost

Mnogo se polemiše o tome da li su hijerarhija i kreativnost nepomirljivi neprijatelji. Da li je za dobrobit oslobađanja kreativnih i inovativnih ideja okova nužno ukinuti hijerarhiju ili je moguće pronaći takve modele sistema hijerarhije koji bi omogućavali njihovo paralelno funkcionisanje?

Činjenica je da je hijerarhija jedan od temeljnih principa dobre organizacije.  Efikasnoj organizaciji potreban je efikasan lanac upravljanja. Međutim, dok se lanac komandovanja pokazuje kao veoma dobar za  funkcionisanje sistema kroz nadzor, izdavanje naloga i donošenje odluka, pokazuje se kao veoma problematičan za iskorištenje kreativnih ideja ukoliko one ne dolaze s vrha lanca hijerarhije. Zbog toga se vode žestoke polemike o tome koliko bi duboka ili široka trebalo da bude struktura organizacije hijerarhije.
Mali je broj onih koji smatraju da bi ona trebala biti sasvim odbačena. Međutim, činjenica je da se hijerarhija pokazuje kao veoma loš model za iskorištenje kreativnih potencijala i povećanje inovacija. Kreativne ideje koje dolaze iz niže hijerarhije moraju da krče put kroz niz nadređenih, od kojih svaki ima moć da je zaustavi. Nadređeni često odbacuju inovativne ideje, jer ih uglavnom ne razumeju dovoljno – niti novu ideju niti njenu primenjivost. Što nova ideja prolazi kroz veći broj nivoa hijerarhije to je mogućnost da bude odbijena veća.  Stoga je jedini mogući zaključak da standardna organizaciona struktura zasnovana na hijerarhiji guši kreativnost i inovativnost.

Dok je tendencija  hijerarhije da ubije kreativnost vrlo ozbiljna, s druge strane teško da postoji spremnost da se od nje sasvim odustane. Hijerarhija bi trebala sama sebe da ukine u ime kreativnosti.

Jedna američka kompanija inicirala je zato eksperiment. Pokušala je da napusti tradicionalni način upravljanja da bi stvorila  prostor za prodor kreativnih ideja. Svi u organizaciji dobili su na raspolaganje 10 000 $ fiktivnog (zamišljenog) novca, koji je bio namenjen za investiranje u  ideje unutar kompanije. Razvijen je sistem u kom je svako iz kompanije mogao da predloži svoju ideju koja bi se zatim našla na određenoj  listi za investicije. Nikakvo odobrenje od strane nadređenih nije potrebno da bi bilo ko konkurisao sa svojom idejom. Svi radnici imaju pravo da ulažu svoj fiktivni novac u one ideje koje smatraju najvrednijim i najperspektivnijim. Jednom nedeljno sistem pregleda svaku ideju i na osnovu fiktivnog novca koji je uložen rangira ih. Ideje koje ne uspeju da privuku dovoljno interesovanja bivaju uklonjene. Ideje koje su najbolje ocenjene, odnosno one u koje je uloženo najviše fiktivnog novca dobijaju stvarna sredstva za pomoć i postaju realni projekti. Dakle, kreativne ideje oslobođene su potrebe da prolaze kroz lanac hijerarhije upravljanja koja dovodi do njihove smrti, jer odluka da se nekoj ideji da zeleno svetlo ne zavisi od odobrenja nijednog pretpostavljenog.

U svom relativno kratkom životnom veku, ovaj sistem je doživeo veliki uspeh. U svojoj prvoj godini “berza ideja“ čini 50% novog poslovnog rasta ovog preduzeća. Ovaj projekat je veoma značajan, jer je pokazao je da je moguće pronaći takve sisteme koji neće ukinuti hijerarhiju, a koji će istovremeno omogućiti slobodan protok kreativnih i inovativnih ideja.

[ad name=”Google Adsense-1″]

© Tatjana Petrov

Sav sadržaj ovog bloga, Nadarena deca (www.nadarenadeca.com), svi tekstovi, uključujući i prevode i slike (obeležene imenom bloga ili mojim imenom) su moje (Tatjana Petrov) vlasništvo. Zabranjeno je objavljivanje na drugim sajtovima/blogovima ili štampanje u komercijalne svrhe. U suprotnom smatraću da su prekršena moja autorska prava. 

3 comments on “Hijerarhija i kreativnost

  1. Super je experiment.
    Koliko sam razumeo “sistem” je softver, ili program koji obrađuje podatke.
    Ipak, “hijerarhija” pregleda podatke koje je sistem obradio.
    Dobro je što hijerarhija prihvata rezultat sistema i ulaže stvaran novac.
    Međutim, odgovor na pitanje koliko hijerarhija ima uticaja na kreativnost i inovacije nije
    dobijen. Prava slika, (razmišljam kao laik), dobila bi se sa dva paralelna experimenta.
    Prvi je experiment koji je opisan, a drugi, u kome bi hijerajhija odlučivala koja ideja ili inovacija
    ima “prolaz”, s tim da su oni koji apliciraju idejom ili inovacijom potpisani imenom i prezimenim, a čalanovi hijerarhije koji glasaju anonimni.
    Vrlo zanimljiv post Tatjana.
    Pozdrav! 🙂

  2. Koliko sam ja shvatila, eksperiment se ne provodi da bi se utvrdilo da li hijerarhija guši kreativnost i u kojoj meri, jer mislim da to uopšte nije sporno. S tim se svakodnevno susrećemo.
    Pretpostavimo da ja kao profesor (što znači da sam na dnu hijerarhijske lestvice), imam neku sjajnu ideju vezano za reformu školstva. Ne da nema šanse da moja ideja bude usvojena i provedena, nego ne postoji mehanizam koji bi uopšte omogućio da me bilo ko i sasluša.
    Zato mislim da je “berza ideja” sjajna zamisao. Verovatno se i tu pojavljuju sporne situacije (kao ,na primer, to da “vrh hijerarhije” nadgleda “sistem”) i zato se projekat i naziva eksperimentom. Ali verujem da je odlična polazna osnova za razrađivanje i da može biti jedan od boljih mehanizama za oslobađanje kvalitetnih ideja.

  3. Hijerarhija, (odnosno njeni činioci, ili recimo nosioci) se tu, čini mi se, shvata kao nešto što pruža orijentir, postavlja (zdrave) granice i pomaže.

Vaš komentar

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.