Friedrich Froebel tvorac dečijih vrtića

froebelTokom 35 godina, sve do smrti 1852, Froebel je bio posvećen edukaciji dece i razvoju metoda čiji je cilj bio iskorištenje ljudskog potencijala do maksimuma. Froebel je bio pod uticajem nemačkih romantičnih filozova Rousseau-a i Ficte-a, te drevnih grčkih mislilaca, ali i pod uticajem taoističkog i budističkog učenja. Iako je vodi poreklo iz porodice veoma pobožnih hrišćana, često je nailazio na otpor crkve i drugih institucija zbog svog, za to vreme, veoma radikalnog načina razmišljanja i ideja. Odbacio je ideju o prvobitnom grehu obrazujući devojčice i dečake, kao i bogate i siromašne, zajedno, u istoj grupi. Ohrabrivao je decu da posmatraju svet, prepoznaju ga i poštuju beskrajno sve njegove zakone i one koji žive u njemu. Smatrao je da obrazovanje mora pomoći deci u shvatanju svoje uloge u svetu kao kreativnih bića. Bio je filozof, prirodnjak i istraživač. Prišao je Univerzumu naučno, razvijajući svoje materijale za edukaciju s ciljem da decu upozna s geometrijom i obrascima fizičkog sveta.

Ako prirodom i čovekom vlada zakon, onda – tvrdi on – „mora vaspitanje da bude u skladu sa prirodom“. Ako je zadatak predškolskog vaspitanja u prvom redu da razvije kod deteta čula i da ga upozna  sa prirodom, da mu razvije govor i aktivnosti, onda je zadatak nastave u tome da dete približi suštini pojava spoljašnjeg i unutrašnjeg sveta i njihovim odnosima.

Pre Friedricha Froebel vrlo mala deca nisu obrazovana. Froebel je bio prvi koji je prepoznao da se značajan razvoj mozga događa između rođenja i 3 godine starosti. Nakon njega obrazovanje u ranom detinjstvu postaje široko usvojeno, kao i sve inovacije koje je uveo.

Froebel je video majke kao idealane prve učitelje čovečanstva. Žene, on veruje, najpogodniji su i najbolji nastavnici za vrtiće. Zato, u vrtićima nudi prvi put značajan posao za žene izvan kuće. U to vreme, takvo nešto ne samo da je bilo neobično, nego nije bilo ni dozvoljeno. Zbog toga mnogi zaziru od njega I njegovih ideja, smatrajući ga radikalnim I simpatizerom feminističkog pokreta. Dečji vrtići privukli su mnoge ambiciozne, inteligentne žene, koje su prihvatile naprednu edukaciju, a neke otvorile i svoje vlastita poslovne objekte. Za Froebela, obrazovanje je porodična aktivnost, pa je njegov poznati citat: “Hajde da živimo za našu decu.”

Froebelov edukativni metod i obrazovna filozofija

Vrtić je prva obrazovna institucija za malu decu. Dete je posmatrao kao biće koje se stalno usavršava i razvija. Upoređivao ga je sa biljkom i zato je ustanove za vaspitanje predškolske dece nazvao „dečji vrt“. Kao strastveni promatrač prirode i čovečanstva, Froebel prilazi ljudskom obrazovanju iz dva pravca – biološke i duhovne perspektive. Froebel smatra da je razvoj mozga najdramatičniji između rođenja i tri godine starosti i zato smatra da je s obrazovanjem važno početi ranije nego je što je do tada bila praksa. Sadržina rada u dečjem vrtu treba da obuhvata pre svega razvoj čula, što se postiže upoznavanjem okolnog sveta, kao i da dete upozna  svoje telo. Usvajanjem osnovnih matematičkih koncepata, upoznavanjem različitih oblika i količinskih odnosa, dete, stiče mogućnost za istinsko upoznavanje prirode. Umetničko vaspitanje dece u dečjem vrtu postiže se muzikom i pevanjem, crtanjem i modelovanjem. Religijsko vaspitanje, smatrao je, treba takođe da počne u dečjem vrtiću.

Broj inovacija u kojima je Froebel bio pionir kroz njegova istraživanja, je zapanjujući, a uključuje višestruke inteligencije (različite stilove učenja), učenje bazirano na igri, holističko obrazovanje, maksimlno uključivanje roditelja u obrazovne dece, korištenje muzike u obrazovanju i razvoju dece, igre i pokreti kao važne aktivnosti za obrazovanje dece.

Froebel je bio prvi koji je uvideo važnost igre kao alata u učenju dece. Zaključio je da je igra biološki imperativ koji nas gura da otkrivamo svet i kako stvari u njemu funkcionišu.To je prijatna, a biološki svrhovita aktivnost. Froebel je nastojao iskoristiti ovaj impuls i usredotočiti energiju dečje igre na određene aktivnosti čiji je cilj razmišljanje i učenje.

U radu sa decom je osmislio obrazovni materijal koji je danas poznat pod nazivom „Frebelovi pokloni“ (Fröbelgaben), a koji se uglavnom sastojao od geometrijskih drvenih predmeta poput kugle, kocke, itd. koji su se mogli koristiti za gradnju drugih, složenijih, predmeta. Frebelovi pokloni predstavljaju celovit i originalan sistem didaktičkog materijala, inspirisan dubokim razumevanjem razvojnih mehanizama i potreba detinjstva.

Međutim, dok s jedne strane očekuje od deteta punu kreativnost, s druge suviše strogo propisuje –redosled poklona, predstavljanje, način rada… Time, naravno, prelazi u šablon i racionalizam, što je u velikoj meri posledica njegove filozofske – idealističke psihologije.

Frebel je, nesumljivo, prvi razvio sistem predškolskog vaspitanja i u vezi s tim dao je mnogo korisnih i upotrebljivih podsticaja. Time što je sadržajno i organizaciono ovom vaspitanju poklonio toliku brigu, ukazao je na njegovu važnost i prvi pružio bogatu konkretnu orijentaciju u pitanjima predškolskog vaspitanja. Nikako nije beznačajno ni njegovo nastojanje u pogledu metoda rada u zabavištima, kreiranje odgovarajućih didaktičkih materijala, igračaka itd.

Njegove ideje o dječijem razvoju i obrazovanju su ušle u šire akademske i kraljevske krugove još za vreme njegovog života, a njegov metod inspirisao je rad Marije Montessori, Rudolfa Steinera, koji mu priznaju svoj dug, kao i drugih, koji su usvojili njegove ideje i prilagodili njegove materijale prema vlastitom radu.

 

One comment on “Friedrich Froebel tvorac dečijih vrtića

  1. Ovaj tekst mi je trebao pre 2 meseca kad sam spremala ispit. Divno što ga sad ima i u online formi.

Vaš komentar

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.