Sedam vrsta inteligencije

Psiholog Gardner tvrdi da inteligencija nije jedna, jedinstvena nego da ih ima sedam, a da je dete potrebno izlagati različitim vrstama podsticaja i aktivnosti da bismo otkrili njegov ,,tip", odnosno u kojoj je meri koja od inteligencija kod njega zastupljena više, a koja manje. To roditeljima pruža mogućnost da dobro upoznaju svoje dete te da ga lakše usmere u životu. Svi ljudi poseduju svaku od ovih inteligencija samo je pitanje u kojoj meri. Dobra vest je da je na svaku od ovih inteligencija moguće uticati, razvijati je (tvrdi ovaj psiholog), ali neke od njih imaju svoj kritičan period razvoja  i ako se tada ne podstaknu, kasnije je teško  nešto značajnije učiniti. Naravno , za neke smo prirodno predodređeni i nije neophodan naročit stimulans da bi se razvijale.
Logičko-matematička inteligencija

Ova inteligencija podrazumeva lako poznavanje i primenu brojeva i matematičkih principa u nauci.

Ova vrsta inteligencije dolazi do izražaja u : rešavanju problema i zagonetki, rešavanju matematičkih zadataka, korištenju računara i učenju kompjuterskih programa i jezika, predstavljanju činjenica pomoću mapa, kao i u pronalaženju rešenja u detektivskim pričama. Ono što povezuje sve ove različite aktivnosti, a što je ključni element ove inteligencije, jeste logika koja se koristi kao sredstvo u rešavanju problema.Ova   inteligencija je najbliža onome što zovu opšta inteligencija(g-faktor).

Deca trebaju mnoštvo prilika da rešavaju matematičke probleme, sastavljaju slagalice, pronalaze obrasce,upoređuju i suprotstavljaju stvari, klasifikuju ideje i materijale,rade statističke analize, izvode osnovne matematičke operacije, sastavljaju tangrame i dr.

Lingvistička (jezička, verbalna) inteligencija

Lingvistička inteligencija podrazumeva naglašen interes prema rečima i načinu na koji se reči koriste u čitanju, pisanju i govoru. Ona takođe uključuje uživanje u igrama s rečima, stranim jezicima, pričanju priča, kreativnom pisanju ili čitanju. Osobe kod kojh je razvijenija lingvistička inteligencija vole da čitaju knjige, stripove, novine, pišu pesme i priče, uglavnom nemaju problema sa javnim nastupanjem i govorenjem, dobri su komunikatori i sl.

Deca koja poseduju ovaj tip inteligencije trebaju mnoštvo prilika da razgovoraju, diskutuju, ulaze u grupne interakcije, pišu eseje ili tekstove na zadatu temu, slušaju različite govornike, kreiraju dijaloge sa partnerom ili sa grupom saradnika, daju govorna uputstva, bave se kreativnim pisanjem, čitanjem, pisanjem izveštaja ili novinskih članaka i dr.

Telesno- kinestetička inteligencija

Ova inteligencija je zastupljenija kod onih osoba koje izražavaju sebe

i svoje sposobnosti koristeći svoje telo, što znači da oni misle i uče telom.

Reč je o osobama koje: vole kretanje i fizičku aktivnost, lako i brzo uče fizičke veštine,imaju dobru koordinaciju pokreta,uspešni su sportisti, elegantno plešu,izvode uspešno mađioničarske trikove i sl. (ali ne sve od toga).

Deca trebaju mnoštvo prilika da se bave kretanjem, rastezanjem, telesnom vežbom, kreiraju igre kretanja, koriste telo prilikom učenja, koriste jezik znakova, pantomimu, da se bave trčanjem i drugim sportskim disciplinama.

Vizuelno-prostorna inteligencija

Ono što je svojstveno za ovu inteligenciju je da se u ovom slučaju radi o učenju i razmišljanju u slikama. Osobe koje imaju naglašenu ovu vrstu inteligencije bolje pamte lica nego imena, vole crtanjem ili skiciranjem izražavati svoje ideje, uživaju dok sastavljaju i rastavljaju stvari, primećuju stil odevanja i izgled stvari koje ih okružuju, češće crtaju ili nešto žvrljaju, uočavaju oblike u svetu oko sebe,uživaju dok gledaju slike,fotografije,različite vrste dizajna i sl.

Neki ljudi tu inteligenciju iskazuju kroz aktivnosti kao što su likovna umetnost, fotografija, film ili dizajn, dok je drugi izražavaju kroz arhitekturu, modelarstvo i sl.

Deca trebaju mnoštvo prilika da crtaju, vajaju, bave se usklađivanjem boja, organizacijom i reorganizacijom stvari u prostoru, dizajniraju postere, letke i slično, organizuju izložbu umetničkih radova, fotografišu, modeluju, rade sa manipulativnim materijalima i sl.

Muzička inteligencija

Osobe koje imaju razvijenu muzičku inteligenciju, osim što vole i uživaju u muzici, bolje razumeju ritam, melodiju i zvučne motive, lako pamte melodije, osećaju razliku između raznovrsnih instrumenata koji sviraju u isto vreme i imaju istančan osećaj za tonske nijanse.

Takođe uživaju u aktivnostima kao što su pevanje, sviranje nekog instrumenta, slušanje muzike i rado odlaze na koncerte.

Deca koja imaju razvijenu ovu vrstu inteligencije trebaju mnoštvo prilika da sviraju neki instrument, izvode neke muzičke tačke, kreiraju različite muzičke forme,slušaju različite vrste muzike ili slušaju priče o muzici i sl.

Intrapersonalna inteligencija

Ova vrsta inteligencije podrazumeva tendenciju i sposobnost ljudi da su više okrenuti sami sebi, jer dobro poznaju sebe i imaju dobru ideju o tome ko su i šta mogu. Osobe kod kojih je ova inteligencija razvijenija svesniji su svojih osećanja i mogu bolje da razumeju sebe nego što to drugi mogu.

Sposobni su da zacrtaju lične ciljeve, razmišljaju o svojim iskustvima i uče na njima, provode vreme duboko razmišljajući o onome što je njima važno razmišljajući o svojoj budućnosti. Preferiraju aktivnosti koje mogu izvoditi sami.

Deca trebaju mnoštvo prilika da provode više vremena u promišljanju o onome što se dogodilo i o naučenom, individualna promišljanja o tome kako se došlo do određenog rešenja,da se bave meditacijom, radeći samo-procenu ličnih ili grupnih ciljeva, određivanjem sopstvenog stila učenja, savladavanjem osnovnih koraka u boljem donošenju odluka i sl

Interpersonalna inteligencija izražava sposobnost osoba da: lako upoznaju ljude i sklapaju prijateljstva, uživaju posmatrajući ljude i analizirajući njihov govor tela, uživaju u grupnim aktivnostima i živim razgovorima, dobro

organizuju aktivnosti za sebe i druge, znaju pobuditi interes kod ostalih za neki zajednički posao, brinu o tome što je ispravno, a šta pogrešno, vode računa o tome kako se drugi osećaju, brinu o drugim ljudima i u pronalaženju načina kako da im pomognu, jer upravo ova inetligencija omogućava im da razumeju druge.

Deca trebaju mnoštvo prilika da igraju igre uloga, rade u grupi,sarađuju sa vršnjacima,stvaraju timove za rešavanje problema, organizuju kviz aktivnosti, grupne  diskusije i organizuju događaje,proslave i dr.

3 comments on “Sedam vrsta inteligencije

  1. Tanja, svaka ti čast na detaljnoj i kratkoj analizi! 🙂 Ja bih još dodala i emocijalnu inteligenciju 🙂 Pre par godina sam čitala knjigu o EQ koju je napisao Lorens E. Šapiro. Veoma je korisna. Potražiću je ponovo 🙂 Pozdrav, Ibojka

    • Hvala Ibojka na podrsci,bas si drug! Ne mogu nista da dodajem u ovom clanku, jer je ovo podela prema teoriji psihologa Gardnera,a on emocionalnu inteligenciju nije uvrstio. Pretpostavljam da se nije dosetio, ne verujem da je smatra nebitnom. Pisacu o emocionalnoj inteligenciji, imam trenutno knjigu(pozajmila sam od prijateljice), ali mi treba malo vise slobodnog vremena da bih sve ukratko objasnila, (mada verujem da je vecina ljudi vec citala.) Hvala na sugestiji !

Leave a Reply to MilosCancel reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.