O testovima inteligencije

Prvi test inteligencije nastao je  u Francuskoj, a sastavili su ga psiholog A. Bine i lekar T. Simon 1905. godine kao sredstvo utvrđivanja mentalne zaostalosti.

Tvorci prvog testa inteligencije pošli su od činjenice da deca određenog uzrasta mogu da reše određene zadatke i pokušali za svaki uzrast da nađu karakteristične intelektualne radnje. Ukoliko dete određenog uzrasta nije bilo u stanju da uradi ono što većina dece tog uzrasta zna i ume ili ako nije u stanju da rešava čak ni zadatke koje uspešno rešavaju mlađa deca, moglo se zaključiti da takvo dete verovatno zaostaje u intelektualnom razvoju.

Iako test Binea i Simona, kao i svaki prvenac, nije bio bez mana ovakav način procenjivanja dečje inteligencije pokazao se kao veoma upotrebljiv, pa su, usavršavajući ovu prvu verziju, njegovi tvorci uskoro sastavili test za procenjivanje intelktualnog nivoa normalne dece. Testovi inteligencije brzo su stekli veliku popularnost, a njihova produkcija neprekidno je rasla. Uspeh na testu inteligencije izražava se brojčanom vrednšću (IQ) koja se zove rezultat, mera ili skor. Ona se dobija sabiranjem bodova koji se daju za svaki tačno rešen zadatak. Ova mera ili skor je količnik inteligencije ili umni količnik, koji je ustvari jedna vrsta rezultata ispitanika u odnosu na normativnu grupu koja je poslužila za izradu testa.

Šira javnost nije  dovoljno upoznata sa svim teškoćama i nerešenim pitanjima koja prate merenje intelektualne aktivnosti. Stručnjaci koji proučavaju ovu problematiku svesni su činjenice da testovi inteligencije registruju intelektualnu moć na dosta izolovan način.

Merni test inteligencije bi trebalo da predstavlja pokušaj rekonstrukcije realnosti, ali to nije jednostavno postići. Od nekoliko hiljada testova koji danas kolaju po svetu,samo za manji broj postoje zadovoljavajući dokazi da registruju takve komponente koje su prisutne u važnijim intelektualnim aktivnostima van testa.    

 Ovo je samo jedan primer klasifikacije nadarenosti u odnosu na količnik IQ izmeren na testu inteligencije. Napominjem da se radi u, svakom slučaju, o nadprosečnom rezultatu, ali postoje brojne varijacije podele.

    IQ nadarenih             stepen
    IQ količnik   IQ klasifikacija
       115-129        blago            nadareni
        130-144      umereno    nadareni
        145-159       visoko    nadareni
        160-179       izuzetno    nadareni
        180 i više       duboko    nadareni
       

0 comments on “O testovima inteligencije

  1. Vrlo lep tekst i tačno objašnjenje. Testovi inteligencije koji nisu napisani maternjim jezikom imaju lošiju predikciju jer nisu prilagođeni osobama koje pripadaju drugim kulturama. A test informisanosti je povezan sa testom inteligencije. Test informisanosti je jedna vrsta testa rečnika, tj ispitivanja nepoznatih reči. Zato nije loša ideja baciti se na “Vujakliju”. 🙂
    I ne opterećujte se rezultatima na testovima inteligencije, jer oni variraju. 🙂

Leave a Reply to postmoderni psihoterapeutCancel reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.