Tipovi razmišljanja

“Pogledajte sliku iznad teksta. Nemojte čitati dalje pre nego što bar 15 sekundi ne promatrate sliku!!!

Na koju stranu se plesačica okreće? U smeru kazaljke na satu ili obrnuto?

Ako se plesačica okreće u smeru kazaljke na satu tada više koristite desnu stranu mozga (osećajno-kreativnu), a ako se okreće u smeru obrnutom od kretanja kazaljke na satu tada vam je dominantna leva strana (racionalno-analitička).

Kod senzibilnih osoba, umetnika i osoba koje rade na sebi verovatnije je da je aktivnija desna strana (okretanje plesačice u smeru kazaljke na satu).

Koncentracijom je moguće svesno uticati na smer okretanja plesačice, odnosno na percepciju smera okretanja, što znači da se strane mozga “isključuju i uključuju”, odnosno izmenjuje se dominacija, uz zanimljiv “oset” koji se pritom zbiva. Isprobajte!”

Nisam sklona da poverujem da ovako jednostavan test zaista može da pruži ovakvu vrstu informacije, ali šta god on predstavljao i dokazivao mene je fasciniralo i podstaklo na pisanje ovog posta, pošto sam već dosta čitala o funkcijama leve i desne hemisfere mozga, pa mi se čini da ponešto i znam.

Poznata je podela mozga na dve hemisfere koje imaju različite funkcije. Ali znamo li koliko je uopšte tačna ideja da je desna hemisfera isključivo zadužena i zaslužna za kreativnost? Ovakav koncept je izuzetno privlačan i popularan, mada, ustvari, može biti pogrešno uprošćen. Mnogi pisci i neuronaučnici zastupaju mišljenje da mi kada razmišljamo koristimo, zapravo, udružene obe strane mozga.

Većina naučnika je očekivala da će, nakon dve decenije istraživanja, nauka doći do zaključka da su dve hemisfere međusobno vrlo malo različite. Umesto toga zaključeno je da je „podela uma duboka“, sa dubokim korenima u evoluciji, embrionalnom razvoju i društvu. Međutim, iako duboka, nije tako pojednostavljena kao što se često prezentuje.

Daniel Pink u svojoj knjizi „Potpuno novi um: Zašto će desna strana mozga vladati u budućnosti“ opisuje dve vrste razmišljanja. Jedno je „L-upravljačko razmišljanje” i karakteristično je za levu stranu mozga. Ova vrsta razmišljanja je sekvencijalna, doslovna i analitička. Drugi tip razmišljanja  je „R-upravljačko razmišljanje“i karakteristično je za desnu stranu mozga. Ono je simultano, metaforičko, estetsko i kontekstualno.  Pink beleži da su oba tipa neophodna za izgradnju produktivnog života i društva.

Danas je fokus više pomeren ka činjenicama, logici, kompjuterima, programiranju, brojevima…., ljudi koriste pretežno levu hemisferu i došlo je do devalvacije“ R-upravljačkog razmišljanja“ koje bledi, a veštine, koje proizilaze iz emocionalne osetljivosti, empatije, brige, svesti o međuljudskim odnosima i kreativnosti urušavaju se.

Zbog toga se zadnjih godina pojavljuju mnoge knjige koje podučavaju o “desnoj strani razmišljanja”. Neke od njih možda mogu da pomognu, a neke možda ne. Betty Edwards je proglašena za stručnjaka u podučavanju u ovoj oblasti. Njen značaj je u tome što je skrenula pažnju ljudima na to kako da malo pomere zupčanike u svom mozgu i provedu malo više vremena u svojoj desnoj hemisferi. Postoje firme, velike korporacije, koje šalju svoje rukovodioce na kurs kod Betty Edwards, da bi ih naučila da prave bolju viziju, veću kreativniju sliku – što je karakteristika desne strane mozga.

Međutim, da bi osoba bila uravnotežena potrebno je da integriše i uravnoteži oba načina razmišljanja. Ukoliko neko, opet, koristi suviše desnu hemisferu mozga postaje haotičan i nedostaje mu logika. Leva hemisfera je izuzetno važna i neophodno je uskladiti je sa desnom da bi osoba dobro funkcionisala. Ovaj integrišući faktor, spona između “levog” i “desnog” je svesnost  koju treba razvijati i na čijem podizanju  treba raditi. Tehnika koja je prastara i, verovatno, neprevaziđena u vežbanju svesnosti je meditacija. Meditacijom se sabira pažnja i usmerava na sadašnji trenutak, bez emocionalne nestabilnosti ili reaktivnosti. Ispitivanja su pokazala da osobe koje upražnjavaju meditaciju imaju bolje raspoloženje, bolju radnu memoriju, brže rešavaju teške kognitivne probleme i bolje kontrolišu emocije.

A što se tiče “plesačice” s početka posta, u početku mi je bilo prosto neverovatno da se uopšte može okretati u bilo kom drugom smeru osim u smeru kazaljke na satu, kako sam je ja videla. Moj suprug  je potvrdio to takođe. Ali naš sin je rekao da se vrti malo u jednom, malo u drugom smeru. Nakon dugog gledanja i pokušaja, uspelo je i meni, ali uz pomoć malog trika – ako malo nakrivite glavu na jednu stranu, uspeva. Neverovatno!!!

27 comments on “Tipovi razmišljanja

  1. Kad je gledam celu, okreće se samo u smeru kazaljki na satu, ali kad pokrijem telo recimo do vsine kolena, okreće se naizmenično 🙂 . Tek me je ovo iznenadilo! Jedva čekam da čujem sinka šta će reći.

    • Ja svaki dan, i to više puta dnevno, sednem i posmatram ovu sliku, i kao da sam dala sebi zadatak da naučim da kontrolišem u kom će se smeru okretati. Primetila sam, kada čitam tekst pored ili ispod, onda se okreće suprotno od kazaljke na satu što bi moglo da znači da test ima smisla, jer svi simboli, pa tako i slova, spadaju u domen leve hemisfere.

  2. A pa to znači da si ti svestran mislilac.
    Meni kako koji dan – u početku samo u desno, a juče i danas samo u levo. Ali pazi iznenađenja – Cokiju se vrti skoro stalno u smeru kazaljke na satu! To budi velike sumnje u ispravnost testa.

  3. Ako je realno ono što sam ja uspela da opazim (da nije plod samo moje percepcije), plesačica s vremena na vreme zameni noge – te se malo okreće na desnoj, a zatim na levoj nozi istovremeno menjajući i stranu na koju se okreće. Ako je ovo tačno, promena smera njenog okretanja nije stvar samo naše percepcije. Pozdrav! Mira

    • Pa dobro mi došla, drugarice moja! Otkud ti na mom blogu?
      Promena smera okretanja plesačice je rezultat naše percepcije. U istom trenutku ćeš je ti videti da se okreće u jedenom, a neko drugi u drugom smeru. Znači, u pitanju je subjektivan utisak, ne realan događaj.
      Mislim da ona, realno, ljulja noge levo-desno, ali naš mozak dopunjava tu sliku tako što je vrti u nekom smeru. Zašto? Ne znam!

      • Hvala ti draga na dobrodošlici!:-) Slučajno, ali vidim da ima jako puno interesantnih tema, tj. članaka. Moraću da uzdvojim vreme da ih pažljivije pročitam.
        A dala si mi odličnu ideju – zamoliću nekog od ukućana da istovremeno sa mnom prati plesačicu. (Možda si ti ovo već isprobala?) Mislim da je to dobar način da testiramo ovaj test. 😀
        Svaka ti čast na izboru tema i na ovom članku!

  4. Probajte da okrecete njenu senku kod nogu u jednom a balerinu u drugom pravcu to je tek “ludo” .

  5. Je li ozbiljno stvar nase percepcije?Meni se na otprilike 10 sekundi cini da menja nogu i pravac okretanja.

  6. Sjajno!
    Složila bih se sa Tatjanom. Kada gledam samo sliku, balerina se okreće u smeru kazaljke na satu, ali čim počnem čitati (uključim levu stranu mozga) i balerina promeni smer. 🙂

  7. Ako malo bolje pogledate ili iz boljeg ugla videcete u cemu je caka, balerina ne pravi ceo krug nego ide do pola s’ leve strane pa do pola s’ desne strane, znaci ni u jednom trenutku ne napravi ceo krug, samo je opticka varka, ili jos lakse zagledajte joj se u stopala gde joj pada senka, primeticete posle kraceg vremena 😀

  8. Moj mozak registruje oba smera ali je dokazivo da plesacica ima samo jedan smer.
    A to je smer obrnuto od kazaljke na satu, sama senka to dokazuje!

  9. Meni uspijeva da promijenim smjer okretanja kad zažmurim i zamislim je da se okreće u drugom smjeru, kad otvorim oči ona se tako i okreće 😀 Da i ono sa čitanjem i ekran iz kosine pomažu. Nekad i samo gledanjem kao kratak prekid filmske trake, možda odlutaju misli.. Bas interessantno!

  10. Da, u početku mi se činilo da se balerinica okreće isključivo u smeru kazaljke na satu.
    Jedva uspeh da je zavrtim ulevo, a sada se već toliko izveštih da mi polazi za okom da je potpuno zaustavim, a da joj levo i desno vitla samo ona noga bez uporišta.
    Kažu da je tek 14% američke populacije odmah zaključilo da balerina menja smer okretanja, i to uglavnom oni kojima je QI iznad 160.
    Feđa ti je genije!

    • Kod mene kako koji dan. Ali primetila sam da onih dana kada se spontano vrti suprotno od kazaljke na satu, tih sam dana nekako bistrija. Tako da me uopšte ne čudi podatak o ovih 14% genijalaca.
      A Feđa, moram malo da ti se pohvalim – ni ne znam da nabrojim sve njegove dosadašnje nagrade iz matematike, fizike, informatike…Ove godine se plasirao i na olimpijadu iz fizike. Dakle, uklapa se u tu statistiku. 🙂

Leave a Reply to SašaCancel reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.