Tag Archives: fantaziranje psihologija

Vrlina sanjarenja

Sanjarenje je mentalna aktivnost tokom koje se osoba kratkoročno izdvaja  iz neposrednog okruženja –  kontakt sa stvarnošću je zamagljen i delimično zamenjen vizionarskim fantazijama. Ovo bi bila jedna od mogućih definicija sanjarenja.

Sanjarenje, fantazija, lutanje uma, maštanje… Istina je da postoji mnogo vrsta sanjarenja, više naziva za, nije sigurno da li, istu ili sličnu pojavu i ne postoji  čvrsta definicija među psiholozima za nju. Istina je, takođe, da mu neki pripisuju negativan, a neki pozitivan predznak.

Stav prema sanjarenju menjao se tokom istorije.

Smatra se da negativni aspekt sanjarenja počinje biti naglašavan nakon što ljudski rad postaje diktiran od strane kretanja mašina.
Zanatska proizvodnja u velikoj meri biva zamenjena  pokretnom trakom koja nije dozvoljavala nimalo kreativnosti. Tako ne ostaje nimalo mesta za pozitivne aspekte sanjarenja. Sanjarenje počinje  biti poistovećeno sa lenjošću, pa čak i opasnošću. Ovakav stav može se čuti i primetiti, ne retko, i danas. U kulturi opsedenutoj efikasnošću, lutanje uma često je izloženo podsmehu kao beskorisno – vrsta razmišljanja kojoj se okrećemo kada ne želimo da razmišljamo ni o čemu posebnom niti važnom. Freud, na primer, opisuje sanjarenje kao infantilno i kao beg od obaveza i neophodnih poslova u svet fantazije. Neki obrazovni psiholozi upozoravaju roditelje da ne dozvole sanjarenje svoje dece iz straha da bi deca mogla biti uvučena u neurozu ili čak psihozu.

U poslednjih nekoliko godina, međutim, psiholozi  i neuronaučnici proučavaju ovo duševno stanje, otkrivajući da je lutanje uma neophodan kognitivni alat. Ispostavilo se da, kada god nam je malo dosadno, kada nam realnost nije sasvim dovoljna, počinjemo da istražujemo sopstvene asocijacije, istražujući fiktivne scenarije koji postoje samo u našoj glavi. Prema nedavnoj studiji predvođenoj psiholozima sa Harvarda D. Gilbert i M. A. Killingsworth, umovi ljudi lutaju 47% vremena dok su budni.

 Na prvi pogled ovi podaci izgledaju kao potvrda naše urođene lenjosti. Ali eksperimenti pokazuju da se ova lutanja uma pokazuju  iznenađujuće korisna. U jednom od takvih eksperimenata grupa od 145 studenata dobila je standardan test kreativnosti poznat kao “test neobičnih upotreba”, u kom su imali dva minuta da navedu što više načina da se upotrebi neki predmet, kao na primer: šibica, spajalica, poklopac, vešalica, čačkalica… Nakon toga ispitanicima je dato 12 minuta pauze. Tokom ovog vremena njima su nasumično dodeljene tri različite vrste aktivnosti – odmor u tihoj prostoriji, obavljanje teškog kratkoročnog memorijskog zadatka ili obavljanje nečeg toliko dosadnog što izaziva lutanje uma. Nakon ove pauze, ispitanici su dobili da rade još jednu rundu testova kreativnosti, uključujući i “test neobičnih upotreba” koji su radili pre pauze.

Tu stvari postaju zanimljivije. Oni ispitanici kojima je dodeljeno da rade dosadan zadatak u toku pauze, radili su daleko bolje test kada su upitani da dođu do dodatne upotrebe za predmete za koje su već bili upitani u prethodnom testu. Sanjari su došli do 41% više mogućnosti nego ispitanici koji su bili u drugim uslovima tokom pauze. Kada su u pitanju novi predmeti, koji se nisu nalazili u prethodnom testu, sve grupe su bile jednako uspešne.

Šta to znači?

 Istraživači smatraju da je to jasan dokaz da je tih 12 minuta sanjarenja  omogućilo ispitanicima da izmisle dodatne mogućnosti, da je njihov nesvesni um smišljao nove načine da iskoristi zadate predmete. To je razlog zašto je efekat (bolji rezultat) bio ograničen na one stavke za koje su subjektima ranije postavljena pitanja o upotrebi . Problemu je potrebno da odstoji u umu, potrebna mu je” inkubacija” u onim dubljim delovima mozga koje teško kontrolišemo.

Logičan zaključak, koji se može izvesti iz ovoga je da  jednostavni poslovi, koji pogoduju i pojačavaju lutanje uma, olakšavaju kreativna rešenja. Jednostavni zadaci konzumiraju samo deo naše pažnje ostavljajući dosta mentalnih potencijala za lutanje uma. Kada su ljudi prepušteni sami sebi, kao što su situacije kada su, recimo,  primorani da sede i čekaju ne radeći ništa, oni imaju tendenciju da razmišljaju  dok im se javljaju spontane, nesputane misli. Dakle, postoji veza između sanjarenja i kreativnosti. Oni koji su više skloni lutanju uma imaju tendenciju da budu bolji u stvaranju novih ideja – tako je pokazano u laboratoriji, a i brojni primeri ljudi, koji su kreativni ili umetnički nadareni, kao što su kompozitori, pisci, filmski stvaraoci, razvijali su svoje ideje kroz sanjarenje. Slično tome, istraživači, naučnici, matematičari razvijali su nove ideje sanjareći u svojim oblastima.

Jedno istraživanje iz 2004. pokazuje da i spavanje isto kao sanjarenje olakšava izlive kreativnog sagledavanja. Istraživači su dali grupi studenata dosadan zadatak – da učestvuju u transformisanju dugačke liste nizova brojeva.  Zadatak je dizajniran tako da je sadržao elegantnu prečicu, koja je olakšavala I ubrzavala rešenje, ali je mogla biti otkrivena samo ukoliko je subjekt imao uvid u problem. Međutim, manje od 20% njih pronašlo je prečicu, pa čak  i ako su imali nekoliko sati na raspolaganju da razmišljaju. Ali nakon što im je dozvoljeno da odspavaju, skoro 60% njih je otkrilo obrazac. Čin spavanja napravio je ogromnu razliku.

[ad name=”Google Adsense-1″]

Kjerkegor je bio u pravu – spavanje ima veličinu genija.

Ovo može, naravno, zvučati kao izgovor za lenjost, jer mi uvek pretpostavljamo da se više uradi kada smo svesno usredsređeni na problem. I  to je tačno.  Ne znači da spavanje može da zameni svesno rešavanje problema. Samo znači da, kada rešavamo težak i kompleksan problem, preporučljivo je napraviti  pauzu, pustiti um da se malo u “inkubaciji” sam bavi problemom. Ne treba se plašiti pauza i odmora i da ćemo ovim isključenjem izgubiti vreme, jer čak i kada nam izgleda kao da ne radimo ništa, naše nesvesno, verovatno, još uvek radi na problemu.

© Tatjana Petrov
Sav sadržaj ovog bloga, Nadarena deca (www.nadarenadeca.com), svi tekstovi, uključujući i prevode i slike obeležene imenom bloga ili mojim imenom su moje (Tatjana Petrov) vlasništvo. Zabranjeno je objavljivanje na drugim sajtovima/blogovima ili štampanje u komercijalne svrhe. U suprotnom smatraću da su prekršena moja autorska prava.