Tag Archives: čas muzičkog vaspitanja

Muzička radionica

Razgovori o muzici

Muzika je izvor metafizičkih zagonetki i inspiracija za razna pitanja koja mogu pružiti podsticaj za estetske, muzičke i filozofske rasprave među svim starosnim grupma. Ona je jedinstven alat za buđenje naše fizičke, emocionalne i intelektualne sposobnosti.

Muzika počinje slušanjem. Ali danas smo toliko okruženi bukom da je slušanje veoma otežano. Zato uglavnom slušamo i čujemo samo one najnametljivije zvuke, dok ostale ignorišemo ili previđamo. Deca su danas preplavljena gomilom tehnološkog zvuka. Nije ni čudo što učitelji i nastavnici izveštavaju o veoma teškom održavanju koncentracije svojih učenika na pažljivo slušanje.

Muzika nas na poseban način veže za društvo i kulturu kojoj pripadamo, tako da deca vrlo lako mogu potpasti pod uticaj masovne kulture i ukusa, u svemu pa i u muzici. Zbog toga razgovori o muzici mogu biti veoma korisni, pokrećući ih i usmeravajući da se zamisle i pokušaju na drugi način osetiti i doživeti zvuke koje čuju. Istraživanje muzike kroz slušanje, razmišljanje i razgovor može osloboditi decu od pojednostavljenih stereotipnih reakcija na ono što čuju.

Jedan od ciljeva u nastavi muzike je upoznavanje dece s bogatim izborom zvukova u našem okruženju, kako bi im pomogli da razmišljaju o njima i da ih shvate. Razgovorajući o muzici unutar grupe i postavljajući pitanja podstiče se pažljivo slušanje i reagovanje na obrasce zvukova koje čuju. Ovo je neka vrsta kolektivne istrage koja može koristiti kao podsticaj za:

  • raspravu o estetskim vrednostima – istražujući mesto i vrednost muzike u ljudskom iskustvu
  • filozofsku istragu i raspravu – upoznavanjem intelektualne i emocionalne reakcije na muziku
  • muzičku istragu – upoznavanjem muzičkih zvukova, pružanjem mogućnosti za kategorizaciju, razlikovanje, opise, povezivanje i upoređivanje različitih vrsta zvukova, razvoj muzičkog rečnika i upoznavanje s muzičkim pojmovima.

O tišini

Tišina je, baš kao i zvuci, sirovina muzike. Neka deca imaju veoma malo ili gotovo nimalo iskustva sa tišinom. Što se tiče muzičkog obrazovanja, slušati tišinu jednako je važno kao i slušati muziku. Kompozitor Igor Stravinski je jednom rekao: “Vrednost svake pauze je poput dolara.” Pri tome je želeo da kaže da upravo te pauze u muzici veoma često najrečitije govare. Deci je preko potrebno da povrate osetljivost na tišinu koju prirodno poseduju rođenjem, ali koju, nažalost, gube u toku detinjstva. Bilo da je reč o muzici, matematici ili filozofiji, pauze za mirno razmišljanje su dragocene i neophodne, a obaveza učitelja i nastavnika je da ih navedu i nauče da obrate pažnju na ove trenutke ostanka na samo s tišinom u razmišljanju i dožive ih, te počnu više da cene.

Muzička radionica: Stvaranje zajedničkog muzičkog istraživanja

Muzika nije tek puka melodija – ona je material koji angažuje i pokreće naš um. U nastavku teksta navedene su neke polazne tačke za “razgovor o muzici” i za stvaranje zajedničkog estetskog, muzičkog ili filozofskog istraživanja.

Šta je muzika?

šta je muzikaPoslušajte sa svojim učenicima različite primere zvukova od kojih neki mogu, a neki ne mogu biti muzika (npr: ljudski govor, pev ptica, šum vode, šuštanje lišća, škripanje kočnica, melodiju nekog instrumenta…). Počnite pitajući ih da opišu ono što čuju. Napravite prethodno popis stavki o kojima želite da razgovarate i da postavite pitanja: “Da li je ovo muzika? Zašto jeste ili zašto nije? Šta je to muzika? ”

Evo nekoliko pitanja koja mogu poslužiti za usmeravanje ovakve rasprave – o prirodi i suštini muzike i nekim osnovnim muzičkim pojmovima.

[ad name=”HTML”]

 

• Šta je muzika? Šta nije muzika?

• Koji su od zvukova, koje su saslušali, muzički? Koji nisu?

• Da li je buka muzika? Da li buka može biti deo muzike?

• Šta je to što čini neke zvuke muzikom? U čemu je vrednost muzike? Za vas? Za društvo?

• Koje vrste muzike volite? Zašto?

• Da li vam se ukus za muziku vremenom menja? Zašto?

• Postoji li razlika između muzike koja je priznata kao vredna i one koja se vama dopada?

• Zašto ljudi prave muziku? Koja je svrha muzike?

• Koja je razlika između komponovanja muzike i sviranja?

• Ako izmenimo jednu stvar u kompoziciji da li će to promeniti celu kompoziciji?

• Da li muzika koja nije zapisana postoji?

• Da li postoji muzika i kada je niko ne svira ili peva? Gde? Kako?

Muzički izraz

Podstaknite diskusiju nudeći dva komada muzike. Neka ih deca pažljivo saslušaju, istraže, uporede i sagledaju razlike. Neka to budu dva komada muzike različitih žanrova, ili koji dolaze iz različitih tradicija, ili koji su proizvedeni na različitim instrumentima. Uporedite razlike.

Slede neka pitanja koja mogu podstaći i pomoći razvoj razumevanja različitih elemenata i izraza muzike:

• Kakva je muzika koju čujete, kakve su njene odlike? Da li je u pitanjumuzički izraz instrumentalna ili vokalna muzika?

• Da li znate koji instrument ovo izvodi? Kako ste to zaključili?

• Koliko izvođača izvodi kompoziciju? Šta mislite, ko su oni?
• Kakva raspoloženja ili osećanja ova muzika pobuđuje u vama?
• Da li ima karakterističnu melodiju? Ritam ? Harmoniju? Kakav je tempo? Kako biste opisali boju tonova ? Strukturu?
• Da li postoje određeni obrasci koji se ponavljaju? Koji su to obrasci?
• Kada i gde mislite da je ova muzika stvorena? Zašto?
• Uporedite ovaj komad muzike sa nekim drugim koji ste čuli. Koji vam se više dopada? Zašto ?
• Uporedite dva različita izvođenja istog komada. Koji vam se više dopada? Zašto ?
• Šta mislite, koji naziv bi najbolje pristajao ovoj kompoziciji? Zašto ?

Muzičke slike

Muzika ima moć da u naš um prizove imaginarne slike ili scene. Koristite komad „apsolutne“ ili „programske muzike“ kao podsticaj za maštu i vizuelizaciju . Na primer – Pustite im ili odsvirajte neku izabranu muziku. Recite da zatvore oči dok slušaju i postavite pitanja:

  • Šta vide u umu svojim „unutrašnjim okom“ ?
  • O čemu ih muzika navodi da razmišljaju?
  • Šta ta muzika može da predstavlja – kakav ambijent, pojavu, scenu, životinju …? Šta nikako ne može da predstavlja?
  • Koje karakteristike u komadu su dovele baš do ovakvih asocijacija i slika?

Kombinujte slike i muziku
Kombinujte određene slike koje ste prethodno pripremili i muziku kao podsticaj za diskusiju. Na primer – Pokažite dve ili više slika slika i saslušajte isto toliko komada muzike. Zatim diskutujte:

• Koja slika ide najbolje uz koju muziku. Zašto?

• Koliko mogućnosti postoji da se tumače muzika i slike?

• Razgovarajte i saslušajte sva njihova tumačenja. Ako je potrebno podstaknite ih određenim pitanjima i vlastitim idejama.

Komponovanje 
Koristite dečije kompozicije i proces komponovanja kao podsticaj za diskusiju. Ohrabrite njihov “unutrašnji sluh”. Na primer – tražite da komponuju u grupama i da izaberu nekoliko instrumente kako bi opisali scenu iz određene priče ili predstave.

Razgovarajte o komponovanju:

• Kako se komponuje muzika?

• Kako procenjujete da li je neki komad muzike dobar?

&&&

„Muzičko istraživanje“ oslobađa učenike pritiska savladavanja osnovnih muzičkih pojmova i muzičkog rečnika usmeravajući u potpunosti fokus na slušanje, reakciju na slušanje i muzičko iskustvo. Nastavnik je samo voditelj, a ne arbitar znanja i deli odgovornost za učenje sa učesnicima u diskusiji. On podstiče na razmišljanje, doživljaj i izražavanje vezano za muziku.
Govoreći o muzici u toku “kolektivne istrage”, razvijaju se navike inteligentnog slušanja i rezonovanja. Razvija se:

Radoznalost – podsticanjem radoznalosti za različite vrste zvuka i muzičke obrasce, kao  i postavljanje promišljenih pitanja.

Saradnja – kroz zajedničku diskusiju, govor i slušanje.

Kritičko mišljenje – formiranjem i razmenom mišljenja, razloga i dokaza.

Kreativnost – kroz stvaranje novih ideja, hipoteza, kreativnu maštu i vizuelizaciju.

Empatija – Tumačeći vlastiti estetski doživljaj, deleći ga i razmenjujući iskustva, ne samo da obogaćujemo razumevanje muzike, nego i razumevanje drugih ljudi.

Verzija ovog rada predstavljena je na manifestaciji ” Susret Istoka i Zapada: Muzika za razmišljanje”, Konferencija o kreativnosti, održanoj u koncernoj dvorani u Glasgowu, maja 2005. 

© Tatjana Petrov  Sav sadržaj ovog bloga, Nadarena deca (www.nadarenadeca.com),  svi tekstovi, uključujući i prevode i slike obeležene imenom bloga su moje (Tatjana Petrov) vlasništvo. Zabranjeno je reprodukovanje, distribucija i objavljivanje u bilo kom obliku. U suprotnom smatraću da su prekršena moja autorska prava!

[huge_it_slider id=”7″]